Knez Selo

Koordinate: 43° 21′ 35″ S; 22° 00′ 02″ I / 43.359666° S; 22.0005° I / 43.359666; 22.0005
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Knez Selo
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugNišavski
GradNiš
Gradska opštinaPantelej
Stanovništvo
 — 2011.Pad 865
Geografske karakteristike
Koordinate43° 21′ 35″ S; 22° 00′ 02″ I / 43.359666° S; 22.0005° I / 43.359666; 22.0005
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina447 m
Knez Selo na karti Srbije
Knez Selo
Knez Selo
Knez Selo na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj018
Registarska oznakaNI

Knez Selo je naseljeno mesto u gradskoj opštini Pantelej na području grada Niša u Nišavskom okrugu. Nalazi se severoistočnom rubu niške kotline, na oko 10 km od centra Niša. Prema popisu iz 2002. bilo je 926 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 932 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nalazi rimskog porekla ukazuju na davnu zaseljenost seoskog prostora. Na postojanje Knez Sela i u slovenskom feudalnom periodu posredno ukazuje turski popis iz 1498. godine koji ga zatiče kao selo sa 29 domova, 10 neoženjenih i 5 udovičkih domova. Zeamet je Ibrahim-bega iz Niša i daje prihod od 5.182 akče. Prema turskom popisu nahije Niš iz 1516. godine, mesto je bilo jedno od 111 sela nahije i nosilo je isti naziv kao danas, a imalo je 39 kuća, 6 udovička domaćinstva, 14 samačka domaćinstva.[1] Nakon teškog perioda proživljenog u austro-turskim ratovima, boleština, paljenja u niškoj buni 1841. godine i u ratu 1876. godine (kada je stanovništvo izbeglo u Srbiju i kroz dve godine se vratilo), oslobođenje je dočekalo kao osrednje selo. Krajem 19. veka (1895. godine) imalo je 111 domaćinstava i 907 stanovnika, a 1930. godine u njemu jue živelo 148 domaćinstava sa 1101 stanovnikom. Za vreme Turaka pred oslobođenje tu nije bilo prave škole. Decu je učio čitanju i pisanju opštinski pisar u opštinskoj sudnici, uz određen honorar koji su mu davali roditelji.[2]

Posle oslobođenja od Turaka, Knez Selo se razvijalo kao ratarsko-stočarsko i vinogradarsko-voćarsko selo. Naročito je vinogradarstvo dobilo na značaju. Svoj poljoprivredni karakter, najpre na preovlađujućim naturalnim, a kasnije pretežno na tržišnim osnovama, zadržalo je iza Drugog svetskog rata, a od 1965-70. godine dobija karakteristike prigradskog naselja. Tokom 1938/39. godine u Knez Selu je, 0,5 km zapadno od seoskog naselja, pod Gradcom, na nadmorskoj visini 450 m, počeo da se gradi banovinski sanatorijum za tuberkulozu (kamen temeljac osvećen 21. novembra 1938[3]). Iako delimično korišćen već uoči rata i tokom okupacije, sanatorijum je punim kapacitetom počeo da radi po završetku rata. Godine 1969/70. integrisan je sa grudnim odeljenjem Gradske bolnice i Antituberkuloznim dispanzerom, a od 1982. godine je u sastavu Klinike za plućne bolesti Medicinskog fakulteta u Nišu.

Relativna blizina Niša i dobre saobraćajne veze (asfalt od 1970-72. godine) podstakli su s jedne strane iseljavanje, a s druge strane preorijentaciju dobrog dela stanovništva na nepoljoprivredna zanimanja i mešovitu privredu. Porasla je dnevna radna i školska migracija. Dobre saobraćajne veze, povoljna nadmorska visina, povoljna insolacija i izvanredne vizure na nišku kotlinu i Niš podstakli su tokom sedme i osme decenije 20. veka intenzivno otkupljivanje zemljišta i građenje poljskih kuća (vikendica) od strane Nišlija, kojih je krajem 1982. godine bilo - izgrađenih ili u gradnji - oko 60. Prema podacima popisa u Knez Selu su 1971. godine živela 84 poljoprivredna, 134 mešovita i 75 nepoljoprivrednih domaćinstava.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Do Knez Sela se može doći prigradskom linijom 15 PAS Niš - Donji Matejevac - Gornji Matejevac - Knez Selo.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Knez Selo živi 749 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 48,0 godina (46,6 kod muškaraca i 49,4 kod žena). U naselju ima 309 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,80.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 1.390
1953. 1.444
1961. 1.520
1971. 1.182
1981. 1.022
1991. 932 925
2002. 926 933
2011. 865
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Srbi
  
912 98,48%
Hrvati
  
1 0,10%
Ukrajinci
  
1 0,10%
Rusi
  
1 0,10%
Makedonci
  
1 0,10%
nepoznato
  
5 0,53%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Poznate osobe[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Istorijski arhiv Niš: „DETALjNI POPIS NAHIJE NIŠ IZ 1516. GODINE“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. mart 2012), Pristupljeno 9. 4. 2013.
  2. ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1880. godine
  3. ^ "Vreme", 22. nov. 1938
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 69.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]