Kostenec

Koordinate: 42° 18′ 00″ S; 23° 52′ 00″ I / 42.3° S; 23.866667° I / 42.3; 23.866667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kostenec
bug. Костенец
Glavni trg u Kostenecu
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastSofijska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 7.015 (2.007 )
Geografske karakteristike
Koordinate42° 18′ 00″ S; 23° 52′ 00″ I / 42.3° S; 23.866667° I / 42.3; 23.866667
Aps. visina494 m
Kostenec na karti Bugarske
Kostenec
Kostenec
Kostenec na karti Bugarske
Veb-sajt
www.kostenetz.com

Kostenec (bug. Костенец) grad je u Republici Bugarskoj, u središnjem delu zemlje, sedište istoimene opštine Kostenec u okviru Sofijske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Kostenec se nalazi u središnjem delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 70 km jugoistočno.

Reljef: Oblast Kosteneca se nalazi u omanjoj kotlini u istočnom podnožju planine Rila. Sam grad je na približno 500 m nadmorske visine. Oko grada ima više termalnih izvora.

Klima: Zbog znatne nadmorske visine klima u Kostenecu je oštriji oblik konitnentalne klime sa planinskim uticajima.

Vode: Kroz Kostenec protiče više manjih vodotoka, a postoje i brojni termalni izvori.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Kosteneca je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. g. oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Kosteneca je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2010. g. Kostenec je imao preko 7.000 st. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad ima blagi porast stanovništva usled blizine Sofije.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]