Kričim

Koordinate: 42° 03′ 00″ S; 24° 28′ 01″ I / 42.05° S; 24.467° I / 42.05; 24.467
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kričim
bug. Кричим
Grad Kričim i reka Vača
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastPlovdivska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 8.778 (2.010 )
 — gustina160 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate42° 03′ 00″ S; 24° 28′ 01″ I / 42.05° S; 24.467° I / 42.05; 24.467
Aps. visina253 m
Površina54,9 km2
Kričim na karti Bugarske
Kričim
Kričim
Kričim na karti Bugarske
Veb-sajt
www.krichim.bg

Kričim (bug. Кричим) grad je u Republici Bugarskoj, u središnjem delu zemlje, sedište i jedino naseljeno mesto istoimene opštine Kričim u okviru Plovdivske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Kričim se nalazi u središnjem delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 150 km jugoistočno, a od oblasnog središta, Plovdiva grad je udaljen 30 km jugozapadno.

Reljef: Oblast Kričima se nalazi u bugarskom delu Trakije, u dolini reke Marice. Grad se smestio par kilometara južno od reke, na približno 250 m nadmorske visine. Južno od grada izdižu se Rodopi.

Klima: Klima u Kričimu je kontinentalna.

Vode: Kroz Kričim protiče niz manjih vodotoka, pritoka reke Marice.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Kričima je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Kričima je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1885. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine Kričim je imao oko 9.000 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]