Lekari sveta

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lekari sveta
franc. Médecins du monde
engl. Doctors of the World
Logo organizacije
SkraćenicaMDM
OsnivačJacques Bérès,
Gilles Brücker,
Eric Cheysson,
Bernard Granjon,
Jean-Marie Haegy,
Bernard Kouchner,
Pierre Pradier,
Vladan Radoman
Datum osnivanjamart 1980.
Tipnevladina humanitarna organizacija
SedištePariz,
 Francuska
Područje delovanjaširom sveta (više od 80 država)
Službeni jezicifrancuski
PredsednikPhilippe de Botton
Međunarodno članstvoInitiative Transparent Civil Society
Veb-sajtwww.medecinsdumonde.org

Lekari sveta (franc. Médecins du monde, engl. Doctors of the World) su međunarodna humanitarna nevladina organizacija za pomoć. Organizaciju je 7. marta 1980. godine osnovala grupa od petnaest francuskih lekara. Jedan od osnivača je bio i Bernar Kušner.

Kušner je prethodno napustio organizaciju Lekari bez granica, zbog neslaganja sa tadašnjim rukovodstvom oko pojedinih načela ove organizacije. Na primer, on je smatrao da su Lekari bez granica izneverili jedan od svojih osnovnih principa, a to je princip „svedočenja“ (témoignage) koji podrazumeva da volonteri izveštavaju javnost o stvarima koje su videli na terenu. Iako Lekari bez granica i dalje sprovode ovu praksu pod određenim okolnostima, oni su se u velikoj meri približili načelu neutralnosti koju zastupa Crveni krst, a nakon loših iskustava njihove zajedničke misije u Ruandi 1994. godine. Lekari sveta smatraju da humanitarna pomoć ne može biti odvojena od politike, kako bi se izbegla njena politička zloupotreba (npr, političari prvo bombarduju neku zemlju, a nakon toga u nju pošalju lekare). Još jedan od razloga Kušnerovog napuštanja Lekara bez granica je misija za pomoć ilegalnim imigrantima u Kineskom moru koju je on organizovao i vodio 1980. godine, a koju nije podržao veći deo članstva Lekara bez granica.

Bernar Kušner, jedan od osnivača i predsednik organizacije Lekari sveta od 1980. do 1982. godine

Kušner je bio predsednik organizacije od 1980. do 1982. godine. Otvaranjem druge nacionalne asocijacije Lekara sveta 1989. godine u Španiji, ona prerasta u međunarodnu organizaciju. Nakon toga otvaraju se i udruženja u SAD i Grčkoj 1990. godine, Italiji i Švajcarskoj (1993), Švedskoj (1994), Kipru (1995), Argentini (1998), Belgiji, Kanadi i Portugalu (1999), kao i kancelarije u Nemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu i Holandiji.

Međunarodni sekretarijat, odnosno sedište ove organizacije, nalazi se u Parizu. Na čelu njene međunarodne mreže nalazi se Međunarodni izvršni komitet koji je sastavljen od četiri predsednika, koje na period od dve godine bira Međunarodni upravni odbor sastavljen od predsednika svih dvanaest nacionalnih asocijacija.

Lekari sveta su bili uključeni u oko 300 projekata u više od 80 država širom sveta. Podjednako su aktivni u pružanju kratkotrajne humanitarne pomoći, pomoći vezane za rekonstrukciju i rehabilitaciju, kao i dugoročnih razvojnih projeta koji traju do tri godine. Imaju oko 7.000 članova, od čega oko 360 pripadnika plaćenog osoblja i oko 6.700 volontera. Približno 2/3 sredstava dobijaju od privatnih donatora, a ostatak se obezbeđuje iz javnih izvora.

Aktivnosti na tlu bivše Jugoslavije[uredi | uredi izvor]

Lekari sveta su bili aktivni na prostoru Bosne i Hercegovine od 1991. godine, za vreme rata koji je pratio raspad Jugoslavije. Tokom 1993. su pokrenuli kampanju za oslobađanje zatvorenika iz tamošnjih logora.

Na Kosovu i Metohiji su bili prisutni od 1992. godine, a njihove aktivnosti su uglavnom bile usmerene na propuste u zdravstvenoj nezi stanovništva sa posebnim akcentom na marginalizovane grupe: žene, decu i pripadnike nacionalnih manjina.[1]

Bili su uključeni i u razne humanitarne akcije na široj teritoriji Srbije.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Kosovo: Service and care for excluded communities”. Arhivirano iz originala 21. 1. 2008. g. Pristupljeno 27. 2. 2008. 
  2. ^ „Stigla medicinska oprema”. Pristupljeno 27. 2. 2008. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Udruženja
Kancelarije