Manastir Preradovac
Manastir Preradovac | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Jurisdikcija | Srpska pravoslavna crkva |
Osnivanje | 13. vek |
Osnivač | Milutin |
Upravnik | igumanija Tekla (Marković) |
Mesto | Oparić |
Država | Srbija |
Manastir Preradovac je ženski manastir pripada eparhiji šumadijskoj Srpske pravoslavne crkve, nalazi se u ataru sela Oparić, na teritoriji opštine Rekovac.
Starešina manastira je igumanija mati Tekla (Marković), sa sestrinstvom na čelu od 16. februara 2003. godine.[1]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Manastir je podignut u 13. veku i po skromnim istorijskim izvorima i predanju njegov nastanak i postojanje je vezano za manastir Kalenić. Verovanje je da prvo u kelenićkim vinogradima podignuta crkvica za potrebe bogosluženja monaha koji su radili u vinogradu. Postoji izvor da su Turci 1788. godine zapalili manastirske zgrade u selu Preradovcu, odnosno da je crkva zapaljena tokom Hadži Prodanove bune 1814. godine.
Ploča sa natpisom u crkvi svedoči da ju je 1871. godine podigao Episkop užički Joanikije Nešković, iguman Kalenića, sa bratstvom.
Obnova[uredi | uredi izvor]
Inicijativa za obnovu je pokrenuta 1988. godine, da bi obnova započela 1995. godine. Rekonstruisani hram je osvetio 7. oktobra (na dan slave hrama), Episkop šumadijski Sava (Vuković). Obnova je dovršena 2004. godine u vreme igumanije mati Tekle (Marković), kada je podignut manastirski konak i zvonik.
Manastirska crkva[uredi | uredi izvor]
Manastirska crkva je posvećena svetom Simonu monahu (kralju Stefanu Prvovenčanom), što je verovatno u vezi sa sklanjanjem njegovih moštiju u manastir Kalenić od 1815. do 1839. godine.
Crkva je zidana lomljenim kamenom u donjem delu, a opekom u gornjim zonama. Krov je dvoslivan, a fasada omalterisana i obojena u belo. Mada je u osnovi trolist, gornji deo od opeke predstavlja pokušaj da se osnova zasvede kao jednobrodni objekat, bez kupole.
Savremeni živopis rad je ikonografa Slobodana Janićijevića iz Jagodine. Na ikonostasu se nalaze reparirane ikone iz 19. veka. U crkvi su postavljene ikone Simona monaha i Simeona Mirotočivog, rad akademskog slikara Milovana Arsića, rodom iz Oparića.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Živopis
-
Živopis
-
Živopis
-
Manastirska crkva
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Administrator. „Preradovac - Eparhija Šumadijska”. www.eparhija-sumadijska.org.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-11-05.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- M. Đ. Milićević, Manastir Kalenić. Zadužbina despota Stefana Lazarevića, Beograd 1897, 20.
- M. Đ. Milićević, Pomenik znamenitih ljudi u srpskoga naroda novijeg doba, Beograd 1888, 419—420.
- Jovan Mišković, Topografski rečnik jagodinskog okruga, Beograd 1885, 152—153.
- Parohije i crkvene opštine, Srpska pravoslavna eparhija šumadijska 1947—1997, Šematizam, Kragujevac 1997, 103.
- Miroslav Ž. Simić, Manastir Preradovac, Kragujevac 2004.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- LAG Levač/Manastir Preradovac
- Opština Rekovac/Turistička ponuda
- [1]
- [2] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. novembar 2018)