Nimburk

Koordinate: 50° 11′ 00″ S; 15° 02′ 00″ I / 50.183333° S; 15.033333° I / 50.183333; 15.033333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Nimburk
češ. Nymburk
Nimburk
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Češka
KrajSrednjočeški kraj
Osnovan1275.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2005.14.351
 — gustina698,69 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate50° 11′ 00″ S; 15° 02′ 00″ I / 50.183333° S; 15.033333° I / 50.183333; 15.033333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina193 m
Površina20,54 km2
Nimburk na karti Češke
Nimburk
Nimburk
Nimburk na karti Češke
Veb-sajt
www.mesto-nymburk.cz

Nimburk je grad u srednjočeškom kraju na reci Labi, 45 km istočno od Praga. Ima preko 14.000 stanovnika i prostire se na 20,54 km².

Istorijsko jezgro grada je gradska spomenička zona.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nastanak grada[uredi | uredi izvor]

Bedemi starog grada

Kraljevski grad Nimburk može da zahvali za svoje osnivanje Pšemislu Otakaru II, iako tačan datum kada je grad osnovan nije ni do danas poznat u potpunosti.

Danas se smatra da je grad osnovan 1275. godine. Već na kraju 18. veka bilo je smatrano za netačno da je grad osnovan 779. godine, kako je to navedeno u Hajkovoj hronici. Posle stotinu godina bilo je isključeno da je grad osnovan 1219. godine i to se odnosi na Litomjeržice, a kasnije i godina 1257. Na taj datum se odnosi najstariji spis o gradu Nimburku koji je izdat za tamošnji dominikanski samostan. Ovaj podatak je poznat samo na osnovu rukopisa iz zbirke formulara i prema njemu se mora pristupati sa podozrenjem. Istorijski podaci stavljaju nastanak spisa za dominikanski manastir na kraj vlade Pšemisla Otakara II i godina 1275. se javlja kao najverovatniji datum kada je kralj naložio lokatoru Konradu (ponekad se navodi Konrat) da izmeri i uredi grad Nimburk. Samo osnivanje grada je bilo najverovatnije završeno za vlade kralja Vaclava II.

Industrija[uredi | uredi izvor]

Nimburk je važna železnička raskrsnica sa depoom šinskih vozila.

Važno proizvodno preduzećem je firma JDK, koja proizvodi rashladne uređaje i izvozi ih po celom svetu.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Bedemi[uredi | uredi izvor]

Simboli grada su gradski bedemi od opeka sa paralelopipednim utvrđenim kulama. Prvobitno je grad bio zaštićen sa dve linije bedema i sa dva šanca, koji su do danas sačuvani. Od utvrđenja su danas ostali samo ostaci. Sektor na snimku je bio početkom 20. veka romantički rekonstruisan, a preostali ostaci zidina se nalaze u Hradebni ulici (u ulici utvrda).

Kolonija[uredi | uredi izvor]

Kod glavne željezničke stanice su danas već ugroženi ostaci Vrtnog grada, radničke želježničke kolonije - zajedničkog dela Karla Šlimpa i urbanističkog vizionara Kamila Sitog. Harmonična sredina zelenila i za to doba kvalitetan način života i opremljenost, sve se to koncentrisalo u progresivnu urbanističku misao.

Željezničarska kolonija je postala samostalna privredna i gradska celina sa centralnim snabdevanjem i službama. Ovaj model je kasnije preuzeo Bata u Zlinu. Do godine 1916. bila je izgrađena prva faza vrtnog grada, jednospratne radničke zgrade, kuće za službenike željeznice, perionica, kolonijal i drvene zgrade za radnike. Zatim je započeto sa drugom fazom i sagrađene su prizemne kuće. Ukupno je ovde stanovalo 222 porodice, što je približno odgovaralo broju od 1.000 stanovnika. U planu je bila i izgradnja crkvenog objekta za ceo kompleks, ali se od toga odustalo i zadovoljilo se sa izgradnjom kapele u novogradnji gimnazije. 1933. godine su definitivno uklonjene drvene kuće, na čijem je mestu podignut današnji neboder željezničkog učilišta.

Ceo kompleks vrtnog grada prešao je pod upravu mesnog narodnog odbora 1961. godine. Od toga vremena su porušene dve trećine jedinstvenog urbanističkog eksperimenta. Ostalo je 10 četvorokućica koje njihovi vlasnici sa manjim ili većim osećajem popravljaju. Sačuvano je i pet zgrada za više željezničke radnike. Uspomena na staru lepotu može se videti zgradi perionice koja je dobila novu fasadu i krov u leto 2007. godine.

Ostale znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Jedna od znamenitosti grada je gotička crkva Sveti Jirži od opeke. Prvobitno je imala dve kule od kojih je jedna nastradala u požaru i zbog toga preostala kula ima posebnu poziciju mimo osovine hrama. Na gradskom trgu se nalazi renesansna gradska kuća, a arhitektonski značajan je i kubistički krematorijum od Bedržiha Fojštajna.

U gradu se svake godine održava finale festivala Materžinka.

Sport[uredi | uredi izvor]

Najznačajniji sport je bez sumnje košarka, a KK Nimburk je višestruki prvak Češke Republike. Od ostalih sportova je tu zastupljen na nivou prve lige ženski fudbal, muškarci nisu tako uspešni, dok se hokejaški klub nalazi u II ligi.

Ličnosti[uredi | uredi izvor]

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. (jezik: češki)cs:Nymburkčlanak iz češke Vikipedije

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]