Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Republike Srpske
Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Republike Srpske Skraćeni naziv: SUBNOR Republike Srpske | |
---|---|
Moto | Smrt fašizmu — sloboda narodu |
Datum osnivanja | 1992. |
Metod delovanja | Udruženje građana |
Lokacija | Republika Srpska |
Sedište | Banja Luka |
Područje delovanja | Društveno-politička organizacija |
Službeni jezici | Srpski |
Predsednik | Blagoja Gajić |
Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Republike Srpske je organizacija koja okuplja bivše borce i učesnike Narodnooslobodilačkog rata (NOR), od 1941. do 1945. godine, kao i antifašistički opredijeljene građane Republike Srpske. Sjedište SUBNOR-a Republike Srpske je u Banja Luci, a trenutni predsjednik je Blagoja Gajić.
Osnovan je 1992. godine od opštinskih organizacija SUBNOR-a BiH koje su se nalazile na teritoriji Republike Srpske. Deluje samo na teritoriji Republike Srpske i povezan je sa SUBNOR-om Srbije.
Značajni datumi[uredi | uredi izvor]
Jedan od najznačajnijih datuma koje obilježava SUBNOR Republike Srpske, je 27. jul, nekadašnji Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine, kada delegacija SUBNOR-a, kao i brojne državne i lokalne delegacije, postavljaju vijence na spomeniku palim Krajišnicima na Banj brdu.[1] SUBNOR Srpske, pored 27. jula, obilježava i godišnjicu Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu 29. novembra 1943, kada su predstavnici partizanskog pokreta otpora proglasili federalno uređenje Jugoslavije i Ustavotvornu skupštinu FNRJ 29. novembra 1945, kao i 25. novembar, kada je 1943. održano prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Mrkonjić-Gradu.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- ZAVNOBiH
- Bosna i Hercegovina u Narodnooslobodilačkoj borbi
- Banjaluka u Narodnooslobodilačkoj borbi
- Foča u Narodnooslobodilačkoj borbi
Reference[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Leksikon Narodnooslobodilačkog rata i revolucije u Jugoslaviji 1941-1945 (prvi tom). „Narodna knjiga“ Beograd i „Partizanska knjiga“ Ljubljana, 1980. godina.