Sirač

Koordinate: 45° 31′ 39″ S; 17° 15′ 05″ I / 45.52749° S; 17.25139° I / 45.52749; 17.25139
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sirač
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaBjelovarsko-bilogorska
OpštinaSirač
Stanovništvo
 — 2011.Pad 1.416
Geografske karakteristike
Koordinate45° 31′ 39″ S; 17° 15′ 05″ I / 45.52749° S; 17.25139° I / 45.52749; 17.25139
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina173 m
Sirač na karti Hrvatske
Sirač
Sirač
Sirač na karti Hrvatske
Sirač na karti Bjelovarsko-bilogorske županije
Sirač
Sirač
Sirač na karti Bjelovarsko-bilogorske županije
Ostali podaci
Poštanski broj43541 Sirač
Pozivni broj+385 43
Registarska oznakaDA
Veb-sajtwww.sirac.hr

Sirač je naseljeno mesto i sedište opštine u zapadnoj Slavoniji, Bjelovarsko-bilogorska županija, Republika Hrvatska.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Sirač je bio spahiluk u 17. veku. Austrijski car Leopold I ga 19. jula 1696. godine ustupa Patrijarhu Arseniju III Čarnojeviću i njegovim budućim naslednicima na tronu srpske pravoslavne crkve.[1] Radilo se o gradu i tvrđavi, selima (14), zaseocima i pustarama pripadajućim. U mestu je bila podignuta crkva, u delimično ruiniranom stanju 1930-ih, jer preostali Srbi nisu imali novca za radove.[2][3] Srušena je 1938, uz nameru podizanja nove,[4] koja je zaista podignuta i osvećena 2. septembra 1940, kada je ujedno obeleženo i 250 godina od Velike seobe.[5]

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu bivše velike opštine Daruvar.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, opština Sirač je imala 2.218 stanovnika, od čega u samom Siraču 1.416.[6]

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Sirač je imalo 1.747 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
1.501 85,91%
Česi
  
68 3,89%
Srbi
  
54 3,09%
Jugosloveni
  
53 3,03%
Italijani
  
8 0,45%
Nemci
  
7 0,40%
Bugari
  
1 0,05%
Mađari
  
1 0,05%
Makedonci
  
1 0,05%
Muslimani
  
1 0,05%
Slovaci
  
1 0,05%
Slovenci
  
1 0,05%
ostali
  
2 0,11%
neopredeljeni
  
30 1,71%
region. opr.
  
1 0,05%
nepoznato
  
17 0,97%
ukupno: 1.747

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Glasnik Društva srpske slovesnosti", Beograd 1875.
  2. ^ "Politika", 21. nov. 1936. (gore desno)
  3. ^ "Politika", 12. jul 1938.
  4. ^ "Politika", 20. avg. 1938., str. 11
  5. ^ "Politika", 3. sept. 1940., str. 11
  6. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. Pristupljeno 24. 11. 2015. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]