Pređi na sadržaj

Đorđe Radić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Đorđe Radić
dr Đorđe Radić
Lični podaci
Datum rođenja(1839-04-22)22. april 1839.
Mesto rođenjaVeliki Bečkerek, Austrijsko carstvo
Datum smrti11. oktobar 1922.(1922-10-11) (83 god.)
Mesto smrtiKraljevo, Kraljevina SHS
Naučni rad
Poljepoljoprivreda
Poznat poPrvi srpski doktor poljoprivrednih nauka i osnivač prve poljoprivredne škole

Đorđe Radić (Veliki Bečkerek, 22. april 1839Kraljevo, 11. oktobar 1922) bio je prvi srpski doktor poljoprivrednih nauka i jedan od najznačajnijih poljoprivrednih stručnjaka koje je Srbija imala u XIX i na početku XX veka.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Đorđe Radić rođen je u Velikom Bečkereku, 22. aprila 1839. godine u svešteničkoj porodici koja se često selila.[1] Osnovnu školu završio je u Velikom Bečkereku, a gimnaziju u Oravici, Aradu[2], Karlovcima i Vinkovcima.[3] Poljoprivredni fakultet završio je u Kolčavki kod Praga, gde je diplomirao 1859. godine. Veliki poljoprivredni ispit položio sa ocenom "odličan u svakom pravcu" pred državnog Patriotsko-ekonomskog društva za Kraljevinu Češku - kao prvi Srbin. Stupio je odmah na imanje predsednika ispitne komisije kneza Karla Švarcenberga, da praktično izvežba ono što je izučio. Praktične radove je nastavio po Češkoj kod grofa Tuna, pa u Banatu na imanjima veleposednika Erchercoga Albrehta i grofa Čekonića.[4]

Profesorski ispit položio je 1864. godine u Beču i započeo nastavni rad u novosadskoj realki. Pokrenuo je 1862. godine u Novom Sadu stručni ekonomski list "Seljak", koji uređuje i piše članke. U Novom Sadu pored rada u školi, bavi se praktično svojim oglednim poljem, održava pčelarnik i živinarnik, a na raspolaganju mu je lepa zbirka poljoprivrednih sprava i alata. Održava često javna predavanja naročito iz gradinarstva. Pomaže Matici srpskoj čiji je član od 1864. godine, kao kontrolor kod pisanja godišnjih izveštaja o stanju Tekelijinog fonda (1865).

Kada je objavio 1867. godine u Novom Sadu veoma popularnu i čitanu po celom srpstvu, knjigu "Vođa pri gazdovanju srpskom narodu", na prvoj strani je objavio impresivu društvenu belešku o sebi. Bio je član brojnih udruženja i društava (poljoprivredih, baštovanskih, šumarskih, pčelarski, svilarskih, ekonmskih, seljačkih...) širom Evrope, kao u Pragu, Pešti, Požunu, Dražđanima (Drezdenu), Marijenvedreu i Berlinu, Celu, Brislu, Erfurtu, Goti, Frauendorfu, Frikenštajnu, Rajtligenu, Beraunu i drugima. Nosilac je i ekonomskog priznanja "zlatni plug".[5]

Doktorirao je u 1867. godine u Beču i tako postao prvi doktor agronomije u Srbiji. Nakon položenog doktorata, iste godine knez Mihailo Obrenović zatražio je od Đorđa Radića da mu se izradi nacrt za podizanje prve poljoprivredne (zemljodelske) škole u Srbiji.[3] Iste godine knez ga je o svom trošku poslao u Pariz na poljoprivredni sajam, da na svetskoj izložbi prouči ekonomsku struku. Putovao je u Francusku da po kneževoj volji prouči živinarstvo. Radić je iz Emdena doneo rasne guske, da ih razmnoži u Srbiji.

Osnivač Srpskog poljoprivrednog društva[uredi | uredi izvor]

U Srbiji je u to vreme bilo veoma malo poljoprivrednih stručnjaka koji su se školovali van zemlje. Đorđe Radić kao istaknuti poljoprivredni stručnjak bio je jedan od osnivača Društva za poljsku privredu (Srpsko poljoprivredno društvo) koje je osnovano 1869. godine.[6] Izabran je za sekretara društva i urednika časopisa Težak.

Arhivska zaostavština svedoči da je Đorđe na početku svog rada zatekao potpuno zaostalu poljoprivredu. To je bio period u kome je nejaka srpska privreda pokušala da uhvati korak sa razvijenim zapadnim zemljama. Zato je putovao po Srbiji i proučavao stanje i držao predavanja za poljoprivrednike, po malim mestima.

Organizator poljoprivrednih izložbi[uredi | uredi izvor]

Đorđe Radić bio je organizator poljoprivrednih izložbi:[3]

Osnivač poljoprivrednih škola[uredi | uredi izvor]

Đorđe Radić je 1872. godine u Požarevcu osnovao Zemljodelsko-šumarsku školu. Napustio je mesto sekretara u Društvu za poljsku privredu, jer je postavljen za profesora te škole. U toj školi radio je kao profesor do 1875. godine, kada je na poziv knjaza Crne Gore Nikole I Petrovića otišao u Crnu goru da u Danilovgradu osnuje Zemljodelsku školu. Međutim, nakon par godina zbog rata s Turcima, škola se morala ukinuti. Đorđe Radić se 1880. godine vratio iz Crne Gore u Srbiju, gde je ponovo postavljen za profesora Zemljodelsko-šumarske škole.

Godine 1882, osnovano je Ministarstvo za Narodnu privredu. Pošto nisu imali stručne ljude u Ministarstvu morali su da ukinu Zemljodelsko-šumarsku školu u Požarevcu, kako bi se njeni profesori mogli postaviti za činovnike Ministarstva. Iste godine donet je Zakon o nižim poljoprivrednim školama.

Prva Ratarska škola otvorena je u Kraljevu 1882. godine.[7] Đorđe Radić postavnjen je za upravnika i profesora te škole. Na tom položaju ostao do 1888. godine kada odlazi u penziju. Dr Đorđe Radić umro je u Kraljevu 11. oktobra 1922. godine u 84. godini.

Prvi doktor agronomije u Srbije napisao je u svojoj karijeri preko 50 naučnih studija i približno toliko knjiga u ediciji "Poljoprivredni spisi". Bio je počasni član Srpske kraljevske akademije. Bio je redovni, dopisni i počasni član u 67 poljoprivrednih i kulturnih društva (među kojima su i 3 američka). Nosilac je 14 srpskih i stranih ordenja.

Zanimljivost[uredi | uredi izvor]

Đorđe Radić je u časopisu Težak 19. aprila 1892. godine na strani 10-11 objavio javni poziv za prikupljanje članaka, radova i preporuka za pisanje knjige o poznavanju i negovanju cveća. Posle par godine, 1895. godine izlazi prva knjiga o gajenju cveća pod nazivom "Poznavanje i nega cveća" na preko 750 stana. Izdavač je bila država, tačnije književni fond Ilije M. Kolarca, a knjiga je bila posvećena „Najlepšem srpskom cvetu, kraljici Nataliji

Po njemu je nazvana Poljoprivredno-hemijska škola „Dr Đorđe Radić“ Kraljevo.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Radić Đ., Plug od postanka něgovog do danas : S' dodatkom "Zašto se kod nas slabo novii plugovi uvode?" : za zemlědělce i lюbitelě - U Novom Sadu : brzotiskom Episkopske knьigopečatně, 1861.
  • Radić Đ., Uputstvo k pravom poljodjelstvu : s ilustracijama. Sv. 1, Razvijanje gazdovanja ili prošlost, sadašnjost i budućnost u ekonomiji - U Novom Sadu : Episkopska pečatnja, 1864.
  • Radić Đ., Uputstvo k pravom poljodjelstvu : (Produženje prve sveske) : s ilustracijama. Sv. 2, Priroda, sejanje i negovanje ekonomskog bilja. - U Novom Sadu : Episkopska pečatnja, 1864.
  • Radić Đ., Uputstvo k pravom poljodjelstvu : s ilustracijama. Sv. 3, Priroda, sejanje i negovanje livadni trava. - U Novom Sadu : Episkopska pečatnja, 1864.
  • Radić Đ., Vođa pri gazdovanju srbskom narodu (sa 34 drvoreza, 1 crnom i 2 boіadisanim tablama) – U Novom Sadu, 1867.
  • Radić Đ., Na mnogostruko zaktevanje izlažem moju Zbirku prirodnih i ekonomskih stvari, izložbeni katalog - U Novom Sadu, 1868.
  • Radić Đ., Pamuk : u botaničkom, trgovačkom i ekonomskom obziru : sa dva drvoreza, prirodnim pamukom i prirodnim tkaninama - U Novom Sadu : Platonova štamparija, 1868.
  • Radić Đ., Domaći živinarski ljekar : Sa drvorezima - U Novome Sadu : Pečatnja Ignjata Fuksa, 1869.
  • Radić Đ., Izveštaj o prvom izlogu srpskih proizvoda, koji je od 27. sept. do 1. okt. o. g. u Kragujevcu držan - U Kragujevcu : Društvo za poljsku privredu, 1870.
  • Radić Đ., Gajenje poljskih useva : sa 105 drvoreza - Novo popravljeno izdanje. - U Beogradu : u Državnoj štampariji, 1870.
  • Radić Đ., Sve o pšenici : sa 42 drvoreza - U Beogradu : Društvo za poljsku privredu, 1871.
  • Radić Đ., Mala zemljodjelska čitanka : za osnovne škole u Crnoj Gori. 1, "Zemljodjelstvo" - U Biogradu : Štamparija N. Stefanovića i Družine, 1871.
  • Radić Đ., Očenje ili Kalemlenje voćaka na spavajuće i ćerajuće oko : sa 8 slika : đacima osnovnijeh škola u Crnoj Gori. - U Biogradu : U Državnoj štampariji, 1871.
  • Radić Đ., Gajenje pernate živine : sa 14 drvoreza - Novo, popravljeno izd. - U Beogradu : Štamparija N. Stefanovića i Družine, 1871.
  • Radić Đ., Sve o kukuruzu : sa drvorezima i bojadisanim litografskim slikama - U Beogradu : Izdalo Društvo za poljsku privredu, 1872.
  • Radić Đ., Očenje ili kalemljenje s' listom. - U Beogradu : Državna štamparija, 1872.
  • Radić Đ., Mala zemljodjelska čitanka : za srpske narodne škole : sa 44 slike - 2. izd. - U Pančevu : Nakladom Knjižare Braće Jovanovića, 1876.
  • Radić Đ., Očenje ili kalamljenje s listom - 2. izd. - U Pančevu : Nakladom Knjižare Braće Jovanovića, 1876.
  • Radić Đ., Povrtarstvo za školu i narod : sa 5 tabala bojadisanih slika i 174 drvoreza u slogu - Pančevo : štamparija braće Jovanovića, 1878.
  • Radić Đ., Nauka o zemljodjelstvu. 1, Opšte i posebno ratarstvo : sa 197 slika u tekstu - U Beogradu : Državna štamparija, 1879.
  • Radić Đ., Krompir : sa 40 bojadisanih slika sa VI tabala i 64 slika u slogu - U Beogradu : nagradilo i izdalo Društvo za poljsku privredu, 1882.
  • Radić Đ., Jagoda : sa 68 slika u slogu. - U Novome Sadu : Izdanje i štampa A. Pajevića, 1883.
  • Radić Đ., Očenje ili Kalamlenje s listom : sa više slika - 3. izd. - U Pančevu : Braća Jovanović, 1884.
  • Radić Đ., Mala zemljodjelska čitanka : za srpske narodne škole - 3. izd. - U Pančevu : Nakladom Knjižare Braće Jovanovića, 1885.
  • Radić Đ., Voćarstvo za narod i školu : sa mnoštvom slika u slogu i bojadisanim slikama na zasebnim tablama. Sv. 1 - U Novom Sadu : Štamparija A. Pajevića, 1889.
  • Radić Đ., Nauka o zemljodjelstvu. 2, Livadarstvo : sa slikama u tekstu - U Beogradu : Kraljevsko-srpska državna štamparija, 1889.
  • Radić Đ., Povrtar : sa mnogim slikama u slogu - Beograd : Semenarnica Todora Mraovića, 1890.
  • Radić Đ., Gajenje pernate živine - 2. izd. - Novi Sad : A. Pajević, 1890
  • Radić Đ., Nauka o zemljodelstvu. 3, Gradinarstvo : sa slikama u tekstu - U Beogradu : Kraljevsko-srpska državna štamparija, 1894
  • Radić Đ., Poznavanje i nega cveća - Beograd : Štampano u Kraljevsko-srpskoj Državnoj štampariji, 1895.
  • Radić Đ., Poljoprivredna čitanka : za seoske škole : sa slikama - Beograd : Izdanje Dvorske knjižare Mite Stajića, 1900.
  • Radić Đ., Gajenje živine : s privrednog gledišta- Beograd : Ministarstvo narodne privrede, 1900.
  • Radić Đ., Nauka o zemljodelstvu : sa slikama u tekstu 3, Gradinarstvo. - 2. popravljeno izd. - Beograd : Ministarstvo narodne privrede, 1900.
  • Radić Đ., O proizvodnji ranog povrća : u toplim lejama : sa slikama - U Beogradu : Izdanje Srpskog poljoprivrednog društva, 1901.
  • Radić Đ., Mala zemljodjelska čitanka : za srpske narodne škole - 4. izd. - U Pančevu : Nakladom Knjižare Braće Jovanovića, 1901.
  • Radić Đ., O gajenju pivarskog ječma : sa slikama - Beograd : Srpsko poljoprivredno društvo, 1904.
  • Radić Đ., Gajenje živine : sa slikama - Beograd : Srpsko poljoprivredno društvo, 1905.
  • Radić Đ., Đubre i đubrenje : sa slikama / s napomenom o upotrebi veštačkog đubriva - U Beogradu : Srpsko poljoprivredno društvo, 1907.
  • Radić Đ., Naše otrovne zmije i biljke : (sa gljivama) : sa 9 slika u slogu i 25 u boji na 8 zasebnih tabala - Beograd : Zadužbina I. M. Kolarca, 1909.
  • Radić Đ., Voćarstvo : sa slikama u slogu i sa zasebnim tablama u prirodnim bojama. Knj. 1 - Beograd : Štamparija "Dositije Obradović", 1910.
  • Radić Đ., Moja pedesetogodišnjica književnoga i kulturnoga rada na unapređenju srpske poljske privrede : 1861-1911 - Beograd : Štamparija "Dositije Obradović", 1911.
  • Radić Đ., Poljoprivredna čitanka : za IV razred Narodnih škola - 4. prerađ. izd. - Beograd : Izdanje Dvorske Knjižare Mite Stajića, 1911.
  • Radić Đ., Poljoprivredna čitanka za III razred narodnih škola - Beograd : Dvorska knjižara Mite Stajića, 1911.
  • Radić Đ., O proizvodnji ranog povrća : u toplim, mlakim i hladnim lejama : sa slikama - 2. popravljeno i znatno uvećano izd. - Beograd : Srpsko poljoprivredno društvo, 1913.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Đukić, Đuro. „Izložba o prvom srpskom agronomu”. Politika Online. Pristupljeno 2021-02-17. 
  2. ^ Filip Đorđević: "Pčelar", Novi Sad 1860.
  3. ^ a b v „Nekrolog - dr Đorđe Radić”. Težak. broj 48: 381—382. 1922. 
  4. ^ "Težak", Beograd 1922.
  5. ^ Đorđe Radić: "Vođa pri gazdovanju srpskom narodu", Novi Sad 1867.
  6. ^ „Postanak Društva za poljsku privredu”. Težak. god. I, broj 1: 3—4. 1869. 
  7. ^ „Poljoprivredni odsek na našem Univerzitetu”. Težak. broj 11: 1. 1908. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]