Pređi na sadržaj

Javorani

Koordinate: 44° 37′ 12″ S; 17° 15′ 05″ I / 44.6201° S; 17.2514° I / 44.6201; 17.2514
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Javorani
Javorani (planina Tisovac)
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpštinaKneževo
Stanovništvo
 — 2013.Pad 792
Geografske karakteristike
Koordinate44° 37′ 12″ S; 17° 15′ 05″ I / 44.6201° S; 17.2514° I / 44.6201; 17.2514
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina552 m
Javorani na karti Bosne i Hercegovine
Javorani
Javorani
Javorani na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj78233
Pozivni broj051

Javorani su naseljeno mjesto u opštini Kneževo, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 2013. u naselju je živjelo 792 stanovnika.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Nalaze se na putu koji povezuje Banju Luku i Kneževo. Poznati su po tome što se u njima nalazi crkva brvnara iz 18. vijeka, koja je jedna od najstarijih u tom kraju. U mjestu se nalaze osnovna škola, pošta i dom zdravlja. Takođe, u Javoranima se nalazi i Javorska Gradina, arheološki lokalitet starog grada sa kraja bronzanog i početka gvozdenog doba.

Geografski položaj

[uredi | uredi izvor]

Javorani se nalaze na putu koji povezuje Banju Luku i Kneževo. Mjesto pripada Opštini Kneževo, a nekada je pripadalo opštini Kotor Varoš. Udaljeno je od Banje Luke oko 25 km, a od Kneževa 30 km. Jugozapadno od Javorana nalazi se planina Tisovac (1.172 m).

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Prema istraživanjima, Javorani su nastali u XVII vijeku. Najveći dio stanovnika vodi porijeklo iz Crne Gore i Srbije[1]. Oni su bježali pred turskim osvajačima i nastanili se u ovom kraju. Među prvim porodicama bila je porodica Cvišić. Javorani su dobili ime kada su Turci objesili starješinu kuće Cvišića o jedan javor, nakon čega su ljudi prozvali to mjesto Javorani.[1] Kasnije su se doselile mnoge porodice: Delići, Nagraisalovići, Jošići, Tubići, Kaurini i drugi. Potomci tih porodica i danas žive u tom kraju, iako se dosta njih odselilo u Banju Luku.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Nacionalnost[2] 2013. 1991. 1981. 1971.
Srbi 792 (100,00%) 1.273 (98,75%) 1.686 (97,62%) 1.862 (99,46%)
Jugosloveni [a] 6 (0,46%) 28 (1,62%) 0
Hrvati 1 (0,07%) 5 (0,28%) 3 (0,16%)
Muslimani 0 1 (0,05%) 4 (0,21%)
ostali i nepoznato 9 (0,69%) 7 (0,40%) 3 (0,16%)
Ukupno 792 1.289 1.727 1.872
Demografija[2]-
Godina Stanovnika
1948. 1.341
1953. 0
1961. 1.643
1971. 1.872
1981. 1.727
1991. 1.291
2013. 792

Znemenite ličnosti

[uredi | uredi izvor]

Galerija slika

[uredi | uredi izvor]

Napomene

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Za sadašnji status Jugoslovena vidi članak Jugosloveni.

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Momčilo Spasojević: Konji i kesanje za prestiž Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. februar 2008), Pristupljeno 27. 1. 2009.
  2. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]