Ljubica Đorđević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ljubica Đorđević
Lični podaci
Datum rođenja(1922-10-08)8. oktobar 1922.
Mesto rođenjaKragujevac, Kraljevina SHS
Datum smrti17. april 1999.(1999-04-17) (76 god.)
Mesto smrtiBeograd, SR Jugoslavija
ObrazovanjeFilološki fakultet Univerziteta u Beogradu
Naučni rad
Poljebibliotekarstvo
InstitucijaFilološki fakultet Univerziteta u Beogradu

Ljubica Đorđević (Kragujevac, 8. oktobar 1922 − Beograd, 17. april 1999) bila je redovni profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, bibliotekar, bibliograf, pesnikinja i književni kritičar.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Ljubica Đorđević je rođena 8. oktobra 1922. u Kragujevcu. Osnovnu školu završila je 1932. godine, prva četiri razreda gimnazije 1936, tri razreda učiteljske škole pre rata, a četvrti završni razred posle rata.[1] Učestvovala je u narodnooslobodilačkoj borbi od 21. oktobra 1941. do 28. februara 1945. godine.[2] Bila je borac, povremeno angažovana kao medicinsko osoblje. Posebno se angažovala na polju kulturne i obrazovne delatnosti.

Angažovana je 1952. godine kao pripravnik knjižničar u biblioteci Seminara za jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu. Kao bibliotekar na Filološkom fakultetu radila je na Katedri za jugoslovensku književnost. Diplomirala je na Filološkom fakultetu 17. oktobra 1961. godine.[3]

Magistrirala je 15. januara 1966. godine kod mentora Slobodana Ž. Markovića sa temom Kritičarsko delo Velibora Gligorića.[4] Doktorirala je 1972. godine sa temom Pesničko delo Desanke Maksimović : doktorska disertacija.[5] Karijeru od knjižničara do bibliotekara, bibliografa i doktora književnih nauka gradila je u periodu od 1952. do 1972, a karijeru univerzitetskog profesora 1980. do 1988. Umrla je u Beogradu 17. aprila 1999. godine.

Smer i Katedra za bibliotekarstvo[uredi | uredi izvor]

Kadrovski problem viših knjižničara i bibliotekara rešavao se u Srbiji zapošljavanjem diplomiranih visokih i viših kadrova različitog profila koji bi posle dvogodišnje obuke i prakse polagali državni stručni ispit. Reformom visokoškolskih programa 1978. godine stekli su se uslovi za školovanje bibliotekara na akademskom nivou. Smer za bibliotekarstvo počeo je sa radom školske 1980/1981. godine u svojstvu redovnih dvogodišnjih interkatedarskih studija. Za predmet Osnovi bibliotekarstva izabrana je Ljubica Đorđević, vanredni profesor, za asistenta Aleksandra Vraneš, magistar filoloških nauka u to vreme (danas redovni profesor). Smer za bibliotekarstvo bio je u sastavu Odseka za jugoslovenske književnosti do 1986. kada postaje samostalna jedinica sve do gašenja 1989. godine. Školske 1988/89 godine su ukinuti smerovi na Filološkom fakultetu, a uvedeni izborni predmeti. Osnovi bibliotečko-informacione delatnosti predavala je Desanka Stamatović, docent doktor filoloških nauka. Katedra za bibliotekarstvo i informatiku zvanično je počela s radom 1990. godine za poslediplomske studije, a godinu dana kasnije 1991. je upisala i prve studente osnovnih studija.[1]

Odabrana bibliografija[uredi | uredi izvor]

Monografije[uredi | uredi izvor]

  • Pesničko delo Desanke Maksimović : doktorska disertacija, 1972.
  • Bibliografija Srpskog književnog glasnika, 1982.
  • Samostalni život: pet zbirki pesama, 1994.
  • Pesničko delo Desanke Maksimović, 1998.

Periodika[uredi | uredi izvor]

  • Poezija Vladimira Vidrića. - U: Književnost i jezik, knj. 9, br. 2, str: 121-128, 1962.
  • Bio-bibliografija dr Vida Latkovića. - U: Bibliografski vjesnik, 1/3, str: 219-243, 1963.
  • Velibor Gligorić u međuratnoj srpskoj književnoj kritici. - U: Savremenik, god.11, knj. 22, br. 11/12, str:364-371, 1965.
  • Školovanje bibliotekara na Filološkom fakultetu u Beogradu. - U: Iformatika, god.15, br. 3, str: 103-110, 1981.
  • Čitalac Nolitovih knjiga od 1929 do 1941. godine u Srbiji. - U: Anali Filološkog fakulteta, knj. 15, str: 38-58, 1983.

Urednik[uredi | uredi izvor]

  • Jugoslovenski interkatedarski skup univerzitetskih nastavnika bibliotekarstva, 1988.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Petrović, Vera (2019). Ljubica Đorđević: život i stvaralaštvo sa bibliografijom. Beograd: Alma. 
  2. ^ Leksikon narodnooslobodilačkog rata i revolucije u Jugoslaviji 1941-1945. Beograd: Narodna knjiga. 1980. str. 1123. 
  3. ^ Rešenje broj 1261/1 od 12. novembra 1961. Arhiva Filološkog fakulteta u Beogradu
  4. ^ Uverenje br. 476od 19.1.1965, potpisao dekan Dimitrije Vučenov. Arhiva Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu
  5. ^ Đorđević, Ljubica (1972). Pesničko delo Desanke Maksimović : doktorska disertacija. Beograd: Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu.