Ljubica Đukanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ljubica Đukanović
Lični podaci
Datum rođenja1943.
Mesto rođenjaKoraćica, Mladenovac, Beograd, Srbija
Naučni rad
PoljeMedicina
InstitucijaMedicinski fakultet u Beogradu
NagradePovelja Srpskog lekarskog društva, Nagrada Ministarstva za nauku i zaštitu životne sredine Srbije, Nagrada za životno delo Srpskog lekarskog društva, Priznanje Udruženja nefrologa Srbije

Ljubica Đukanović (rođena Kašić; Koraćica kod Mladenovca, 1943) doktor je medicinskih nauka i profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu.

Biografija i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Ljubica Đukanović rođena je 1943. u Koraćici kod Mladenovca u svešteničkoj porodici. Otac joj je bio sveštenik Dušan Kašić.

Osnovnu školu pohađala je u Bjelovaru, a gimnaziju u Beogradu. Završila je Medicinski fakultet u Beogradu 1967. godine sa prosečnom ocenom 9,17. Specijalistički ispit iz interne medicine položila je 1977. godine. Magistarsku tezu odbranila je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu 1976. godine, a doktorsku disertaciju "Ispitivanje toksičnosti supstancija srednje molekulske mase kod bolesnika lečenih ponavaljanim hemodijalizama"[1] 1982. na Medicinskom fakultetu u Beogradu.

Udata je. Ima ćerku i sina i četvoro unučadi.

Institut za bubrežne bolesti i metaboličke poremećaje[uredi | uredi izvor]

Lekarski staž obavljala je od 1968. do aprila 1969. godine u Medicinskom centru u Jajcu, a od 1969. do 1971. godine radila je u Institutu za biologiju i virusologiju Torlak u Beogradu. Maja 1971. primljena na Institut za bubrežne bolesti i metaboličke poremećaje Kliničke bolnice grada Beograda. Radeći pod rukovodstvom prof. dr Vasilija Jovanovića učila je nefrologiju, a posebno metode dijalize, i stekla veliko iskustvo u lečenju urgentnih stanja.[2] Novembra 1982. postavljena je za šefa Odseka za kliničku nefrologiju, a 1987. za načelnika Odeljenja za nefrologiju. Ljubica Đukanović je do kraja 1987. godine, učestvovala u sledećim projektima:[3] 1980. Proučavanje molekula srednjih molekulskih težiina u serumu bolesnika lečenih redovno ponavljanim hemodijalizama; 1984-1985. Određivanje supstancija srednjih molekulskih masa u serumu bolesnika u terminalnoj uremiji; 1986-1987. Supstancije srednjihmolekulskih masa u telesnim tečnostima bolesnika s endemskom nefropatijom.

Rad na Instituta za urologiju i nefrologiju Kliničkog centra Srbije[uredi | uredi izvor]

Januara 1988. godine na poziv direktora, Ljubica Đukanović prelazi na Nefrološku kliniku Instituta za urologiju i nefrologiju Kliničkog centra Srbije, gde je postavnjena za šefa Odeljenja hemodijalize.[4] Godine 1991. postavljena je za pomoćnika direktora, a aprila 1992. za direktora Nefrološke klinike na kom mestu ostaje do odlaska u penziju 31. decembra 2002.[4] Od 1998. do 2000. godine bila je pomoćnik direktora za internu medicinu Urgentnog centra KC Srbije.

Profesor na Medicinskom fakultetu[uredi | uredi izvor]

Za asistenta na Medicinskom fakultetu u Beogradu za predmet interna medicina izabrana je 1979, a za redovnog profesora 1997. godine. Predavala je nefrologiju studentima redovnih i poslediplomskih studija na medicinskim fakultetima u Beogradu, Kragujevcu, Prištini, Foči i Podgorici. Mnogo pažnje posvećivala je poslediplomskom usavršavanju lekara.[5] Od 1989. godine je bila zamenik, a od 1994. do 2001. godine šef Katedre za poslediplomsku nastavu iz nefrologije.[6] Bila je inicijator i više puta rukovodilac inovacija iz nefrologije (1991) i Škole dijalize (1994). Pokrenula je naučno-edukativnu publikaciju "Novine u nefrologiji" čiji je bila glavni urednik (1995—2002). Za doprinos poslediplomskoj nastavi dodeljena joj je Zahvalnica Medicinskog fakulteta u Beogradu.

Medicinski fakultet u Foči[uredi | uredi izvor]

Na poziv dekana Medicinskog fakulteta u Foči školske 1999/2000. godine počinje saradnju sa ovim fakultetom. Pored teoretske nastave iz nefrologije za studente medicine i stomatologije (2000—2013) obavljala je i teoretsku nastavu iz interne medicine za studente studijskog programa Zdravstvena njega i kao urednik pripremila udžbenik Interna medicina za studente ovog programa. Pokrenula je istraživanja endemske nefropatije koja je finansiralo Ministarstvo za nauku R. Srpske i jedan je od osnivača i savetnik glavnog urednika časopisa "Biomedicinska istraživanja" (2010-). Za doprinos radu i razvoju Medicinskog fakulteta u Foči dodeljena joj Zahvalnica Univeziteta u Istočnom Sarajevu (2012) i Zahvalnica Medicinskog fakulteta u Foči (2014).

Bila je mentor u izradi sedam radova iz uže specijalizacije, 12 magistarskih teza i 16 doktorskih disertacija.

Usavršavanje i edukacije[uredi | uredi izvor]

Zahvaljujući stipendiji Republičke zajednice nauke, bila je na usavršavanjima u Renal Unit of Guy’s Hospital, London (1982. i 1987)godine.[2] Uspostavila je saradnju sa mnogim centrima u Evropi i Americi, što joj je omogućilo da i u kriznim devedesetim godinama prošlog veka upućuje svoje mlađe kolege na stručna usavršavanja u Nemačku, Belgiju, SAD, Francusku, Grčku. Značajno je doprinela uvođenju brojnih metode za ispitivanje i lečenje bolesti bubrega: novi postupci dijalize (CAPD, bikarbonatna dijaliza, hemodijafiltracija), donor specifične transfuzije u pripremi za transplantaciju bubrega, dijagnostika bolesti kostiju kod bolesnika na dijalizi, savremeni protokoli imunosupresivne terapije glomerulonefritisa i bolesnika posle transplantacije bubrega, kao i metoda koje se koriste u naučno-istraživačkom radu u oblasti nefrologije: standardizacija mikrometoda blastogenog odgovora limfocita, in vitro sinteza imunoglobulina, ispitivanje inhibitora eritropoeze, eksperimentalni modeli za ispitivanje progresije hronične insuficijencije bubrega, akutne insuficijencije bubrega, glomerulonefritisa.

Srpsko lekarsko društvo[uredi | uredi izvor]

Za vanrednog člana Akademije medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva izabrana je 1996, za redovnog 2002. godine. Od 2004. do 2008. bila je generalni sekretar Akademije i u tom periodu pokrenula održavanje edukativnih sastanaka u okviru Akademije, i jedan od inicijatora izdavanja Monografija naučnih skupova Akademije. Urednik je treće knjige Biogafija članova Akademije i gost urednik dva suplementa Srpskog arhiva sa pristupnim predavanjima članova Akademije. Bila je član Odbora za bubrežne bolesti Odeljenja medicinskih nauka SANU.

Član je Srpskog lekarskog društva od 1968. godine, član Predsedništva ovog društva i predsednik Odbora za kontinuiranu edukaciju od 2010. Član je Nefrološke sekcije Srpskog lekarskog društva od 1971, i njen predsednik od 1997. do 2001. godine. Član je Udruženja nefrologa Jugoslavije, sada Srbije (1978.

Prof. dr Ljubica Đukanović, jedan od osnivača Balkan Cities Association of Nephrology, Dialysis, Transplantation and Artificial Organs (BANTAO), sa ostalim osnivačima na BANTAO Kongresu u Antaliji 2009. godine.

Balkan Cities Association of Nephrology, Dialysis, Transplantation and Artificial Organs[uredi | uredi izvor]

Jedan je od osnivača Balkan Cities Association of Nephrology, Dialysis, Transplantation and Artificial Organs (BANTAO-1994).[7] Bila je predsednik ovog udruženja i predsednik njegovog III kongresa (Beograd, 1998). Član je European Renal Association-European Dialysis and Transplant Association (1978) čiji je Senior Member od 2008, Distinguished Fellow od 2013. godine i član Selection Committe of ERA-EDTA Congress (1999—2015). Bila je član International Nephrology Association, National Kidney Foundation-USA, član predsedništva Danube Symposium of Nephrology i član Advisory Board of Central-Eastern Europe in CRF. Počasni je član Bulgarian Society of Nephrology (1991) i Kidney Foundation Varna (2001).

Stručni radovi i publikacije[uredi | uredi izvor]

Objavila je 325 radova u celini od kojih 115 u međunarodnim časopisima, 4 poglavlja u istaknutim međunarodnim i 34 u nacionalnim monografijama. Radovi su citirani 831 put (februar 2012). Bila je urednik ili jedan od urednika osam monografija, četiri tematska zbornika, tri udžbenika za studente medicine, stomatologije i zdravstvene nege, urednik poglavlja i koautor u tri udžbenika i koautor u tri udžbenika.

Utemeljila je registar bolesnika lečenih dijalizom i transplantacijom u Saveznoj Republici Jugoslaviji, kasnije Srbiji, kojim je rukovodila i bila urednik godišnjih izveštaja registra od 1997-2002. godine i od 2009-2012. godine.

Bila je rukovodilac šest, a saradnik u sedam naučnoistraživačkih projekta finansiranih od republičkih i gradskih fondova za naučna istraživanja.

Profesionalno članstvo[uredi | uredi izvor]

Član je uređivačkog odbora časopisa Srpski arhiv (1990—2000; 2004-), J BANTAO (Emeritus Editor), Medical Data (2009), ISRN-Nephrology (2012-), Advisory Editor časopisa Biomedicinska istraživanja (2010-), urednik Monografija naučnih skupova AMN SLD (2015-). Bila je član uredništva Biltena za transfuziologiju i hematologiju , Hippokratia (2004—2011). Recenzent većeg broja nacionalnih i internacionalnih časopisa.

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Dobitnik je Zahvalnice (1995) i Plakete (1996) Medicinskog fakulteta u Beogradu, Povelje Medicinskog fakulteta u Nišu (1998), Povelje Srpskog lekarskog društva (1999), Nagrade za naučno-istrživački rad SLD (2000), Nagrade Ministarstva za nauku i zaštitu životne sredine Srbije (2004), Nagrade za životno delo SLD (2010), Priznanja Udruženja nefrologa Srbije (2010) i brojnih zahvalnica nefroloških ustanova u zemlji.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  1. Đukanović Lj., Oštrić V., Bolesti bubrega, Beograd : Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1999 (Subotica : Minerva)
  2. Đukanović Lj., Laboratorijske analize : izbor i interpretacija, Beograd : Akademija medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva, 2007 (Beograd : Pangraf)
  3. Đukanović Lj., Prilozi za istoriju nefrologije u Srbiji, Beograd : BIGZ školstvo, 2007 (Subotica : Rotografika)
  • Đukanović Lj., Prof. dr Vera Pavlović-Kentera (1927-2004) : In memoriam, Srpski arhiv za celokupno lekarstvo : časopis Srpskog lekarskog društva - God. 133, sv. 3/4 (2005). str. 212-213.
  • Đukanović Lj., Jovanović D., RHu Epo i progresija hronične bubrežne insuficijencije= RHu Epo and chronic renal failure progression , Medicinska istraživanja : časopis Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, God. 33, sv. 2 . (1999). str. 118-122.
  1. Đukanović Lj., Godišnji izveštaj o lečenju dijalizama i transplantacijom bubrega u Jugoslaviji, 1997, Beograd : Klinički centar Srbije, 1998 ([Beograd] : Kosmos)
  2. Đukanović Lj., Oštrić V., Naumović R., Biokompatibilnosti, Novi Sad : Hemomed, 1996 (Novi Sad : Stojkov)
  • Đukanović Lj., Mimić-Oka J., Uremijska toksičnost, Srpski arhiv za celokupno lekarstvo : organ Srpskog lekarskog društva, God. 114., sv. 3 . (1986). str. 331-339.
  1. Đukanović Lj., Interna medicina : za studente studijskog programa Zdravstvena njega, Foča : Medicinski fakultet, 2012 (Rogatica : Astra)
  • Đukanović Lj., Dijabetesna nefropatija, Me-Dij : glasilo za obolele od šećerne bolesti, God. 7, br. 22 . (2007). str. 10-11.
  • Đukanović Lj., Arsenović A., Bukvić D., Funkcija bubrega članova porodica s endemskom nefropatijom : jednogodišnje istraživanje = One-year follow-up of renal function in endemic nephropathy families, Srpski arhiv za celokupno lekarstvo : organ Srpskog lekarskog društva, God. 137, br. 1/2 . (2009). str. 27-32.
  1. Đukanović Lj., Marić I., Marinković J., Ignjatović J., Bukvić D., Evaluation of criteria for the diagnosis of Balkan endemic nephropathy, Renal failure, Vol. 29 (2007), Iss. 5. str. 607-614
  2. Đukanović Lj., Ležajić V., Rezultati studije "Rano otkrivanje bolesti bubrega", Beograd : Akademija medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva, 2009 (Beograd : Pangraf).
  3. Đukanović Lj., Prilozi za istoriju nefrologije u Srbiji, Beograd : BIGZ školstvo, 2007 (Subotica : Rotografika)
  4. Đukanović Lj., Naumović R., Ramić Z., Oštrić V., Produkcija citokina tokom hemodijalize, Symposium Optimization of Dialysis Treatment, Beograd, December 17th 1996 (1996).- pp. 18-19.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Đukanović Lj., Ispitivanje toksičnosti supstancija srednjih molekulskih masa kod bolesnika lečenih ponavljanim hemodijalizama : doktorska disertacija, Beograd : (Lj. D. Đukanović), 1982.
  2. ^ a b Prilozi za istoriju nefrologije u Srbiji / urednik Ljubica Đukanović, Beograd : BIGZ školstvo, 2007 (Subotica : Rotografika). str. 335.
  3. ^ Prilozi za istoriju nefrologije u Srbiji / urednik Ljubica Đukanović, Beograd : BIGZ školstvo, 2007 (Subotica : Rotografika). str. 71.
  4. ^ a b Prilozi za istoriju nefrologije u Srbiji / urednik Ljubica Đukanović, Beograd : BIGZ školstvo, 2007 (Subotica : Rotografika). str. 146.
  5. ^ Đukanović Lj., Oštrić B., Bolesti bubrega, Beograd : Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1999 (Subotica : Minerva), str. XV
  6. ^ Prilozi za istoriju nefrologije u Srbiji / urednik Ljubica Đukanović, Beograd : BIGZ školstvo, 2007 (Subotica : Rotografika). str. 302.
  7. ^ Prilozi za istoriju nefrologije u Srbiji / urednik Ljubica Đukanović, Beograd : BIGZ školstvo, 2007 (Subotica : Rotografika). str. 336.

Spoljašnji izvor[uredi | uredi izvor]