Ljubomir Kasagić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ljubomir Kasagić
Datum rođenja(1940-05-01)1. maj 1940.
Mesto rođenjaBosanska GradiškaKraljevina Jugoslavija
Datum smrti25. decembar 2016.(2016-12-25) (76 god.)
Mesto smrtiBeogradSrbija
Državljanstvo Srbija
ReligijaPravoslavni hrišćanin
UniverzitetVojna akademija u Beogradu
SupružnikĐurđevka Kasagić
DecaSaša Kasagić i
Maja Kasagić

Prof. dr Ljubomir Kasagić (selo Laminci Sređani, Bosanska Gradiška, 1. maj 1940Beograd, 25. decembar 2016) bio je srpski doktor psihologije i dugogodišnji profesor vojne psihologije na Vojnoj Akademiji u Beogradu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Prof. dr Ljubomir Kasagić rođen je 01. maja 1940. godine u selu Laminci-Sređani, Bosanska Gradiška, Bosna i Hercegovina, Kraljevina Jugoslavija. Učiteljsku školu završio je 1961. godine u Banjaluci, a Filozofski fakultet, Grupu za psihologiju u Beogradu 1965. godine. Magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1976. godine. Doktorirao je 1984. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Skoplju iz oblasti psiholoških nauka.

Posle završetka fakulteta i odsluženja vojne obaveze zaposlio se 1967. godine u Sarajevu u Pešadijskom školskom centru JNA na dužnosti referenta za vojnu psihologiju. Aprila meseca 1975. godine prešao je u Beograd u Vojnu akademiju kopnene vojske, gde je do penzije bio u stalnom radnom odnosu. Biran je u sva nastavnička zvanja, a 1993. godine izabran je u zvanje redovnog profesora za predmet „vojna psihologija“. Prema Statutu Vojne akademije, izabran je po drugi put u zvanje redovnog profesora 2000. godine.

Više puta pohvaljivan je i nagrađivan, a odlikovan je Ordenom za vojne zasluge sa srebrnim mačem, Ordenom rada sa srebrnim vencem i Orden za zasluge u oblasti odbrani i bezbednosti u vreme agresije NATO-a na SR Jugoslaviju 1999. godine.

Nastavnička aktivnost[uredi | uredi izvor]

Na dužnosti nastavnika vojne psihologije u Vojnoj akademiji nalazi se od 1975. godine, prvi put u zvanju asistenta, a zatim višeg predavača od 1978. godine, docenta, vanrednog profesora, a od 1993. godine u zvanju redovnog profesora za isti predmet.

U svojoj dvadesetsedmogodišnjoj pedagoškoj praksi dr Ljubomir Kasagić realizovao je nastavu iz vojne psihologije na svim nivoima školovanja oficira JNA i VJ i svim oblicima usavršavanja starešina i nastavnika. Takođe, 3 godine je izvodio nastavu iz psihologije 2 na odseku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Prištini.

Kao dobar poznavalac psihološke nauke i umešan didaktičar i metodičar ispoljio je sposobnost i kreativnost u obrazovanju i vaspitanju budućih oficira VA i profesionalnih psihologa. Spreman na saradnju sa studentima, uspevao je da ih aktivno uključi u obrazovno-vaspitni proces pri čemu je uvek nastojao da, pored sticanja znanja iz psihologije, kod studenata razvije i ljubav prema naučnom području, naučno-istraživačkom radu i budućoj profesiji.

Kroz učešće u koncipiranju, razradi i inoviranju nastavnih planova i programa iz vojne psihologije, psihologije 1 i 2 na odseku za psihologiju filozofskog fakulteta, dr Ljubomir Kasagić dao je značajan doprinos osavremenjavanju i daljem razvoju psihologije kao naučne discipline. O tome svedoči i njegovo angažovanje na planu didaktičko-metodičkog usavršavanja nastave, razvijanju i opremanju kabineta za vojnu psihologiju, nastavnih sredstava i udžbeničkog materijala za studente Vojne akademije i Filozofskog fakulteta (Vojna psihologija-udžbenik, Praktikum iz vojne psihologije, Opšta psihologija-udžbenik za studente Filozofskog fakulteta, Ličnost i učenje, literatura za studente fakulteta i dr.)

Naučno-istraživački rad[uredi | uredi izvor]

U vremenskom periodu od 1967. do 2002. godine, dr Ljubomir Kasagić objavio je samostalno ili kao koautor 55 stručnih i naučnih radova. Među njima nalazi se 12 knjiga, 20 naučnih studija, 16 članaka, 4 uputstva i više prikaza.

Knjige, priručnici, praktikumi[uredi | uredi izvor]

  1. Osnovi vojne psihologije, VA KoV, Beograd, 1987 (Kasagić, Lj. Šipka, P. i Pajević, D.)
  2. Vojna psihologija, VINC, Beograd, 1988. (Arnautović, D., Kasagić, Lj. i Pajević, D.)
  3. Psihologija za vojnog starešinu, Vojna akademija KoV, Beograd, 1992. (Kasagić, Lj. i Kostić, P.)
  4. Ličnost i učenje, NIU VOJSKA, Beograd, 1996. godine.
  5. Vojna psihologija, Vojna akademija, Beograd, 2001. godine.(Pajević, D.i Ka­sa­gić, Lj.)
  6. Psihologija, Studio MS, Beograd, 2001. godine.(Pajević, D. i Kasagić, Lj.)
  7. Opšta psihologija, Studio MS, Beograd,2002. (Kasagić, Lj. i Čabarkapa, M.)
  8. Praktikum vojne psihologije, VA KoV, Beograd, 1990. (Kasagić, Lj. Pajević, D., Danić, N. i Jocić, R.)
  9. Metodički priručnik za vežbe iz vojne psihologije, VA KoV, Beograd, 1980. (Kasagić, Lj., Pajević,D., Kostić, P. i Lovre, M.)
  10. Didaktičko-metodički priručnik za nastavnike početnike, VA, Beograd, 2001. (Anđelković, R., Damnjanović, P. i Kasagić, Lj.)
  11. Priručnik za primenu psiholoških testova u Vojsci Jugoslavije, GŠ VJ, Uprava za informisanje i moral, 1998. (Kasagić, Lj, Čabarkapa, M.,Alargić, D. i Obradović, B.)
  12. Moralno-psihološka priprema pripadnika VJ, GŠ VJ, Uprava za moral, Beograd, 1999. (Kasagić, Lj. i Alargić, D.)
  13. Praktikum vojne psihologije, VA, Beograd, 2003. (Kasagić, Lj. Pajević, D., Danić, N. i Jocić, R.) 

Studije-projekti[uredi | uredi izvor]

  1. Didaktička funkcija autotrenažera AT-70, Seminar: Primena savremenih tehnika u vaspitno-obrazovnom procesu, Peša­di­jski školski centar, Sarajevo, 1970. (Kasagić, Lj.)
  2. Motivaciona vrijednost pohvale i kritike u procesu sticanja vje­štine gađanja iz pištolja, Filozofski fakultet, Sarajevo, 1976. (Kasagić, Lj.)
  3. Neki problemi formiranja i delovanja pitomačkog kolektiva, Vojna akademija KoV, Beograd, 1979. godina. (Kasagić, Lj. i Kostić, P.)
  4. Neki sociološko-psihološki aspekti slobodnog vremena pito­maca, Zbornik radova VA KoV br. 7, Beograd, 1981. (Kasagić, Lj. i Maravić, G.)
  5. Slobodno vreme pitomaca, Vojna akademija KoV, Beograd, 1982. (Kasagić, Lj. i Maravić, G.)
  6. Aktivnost pitomaca u nastavi, Vojna akademija KoV, Beograd, 1987.(Kasagić, Lj.)
  7. Uticaj vaspitno-obrazovnog procesa na mijenjanje nekih osobina i strukture ličnosti pitomaca VA KoV, Zbornik radova VA KoV, br. 10, Beograd, 1984. (Kasagić, Lj.)
  8. Međuljudski odnosi u pitomačkim kolektivima VA JNA, Save­to­vanje u VA KoV, Beograd, 1989. (Kasagić, Lj.)
  9. Osobine ličnosti pitomaca kao faktor uspešnosti i proizvod obrazovno-vaspitne djelatnosti VA KoV, Beograd, COSIS, 1989. (Kasagić, Lj.)
  10. Obrazovno-vaspitni efekti inoviranog rasporeda dnevnog radnog vremena Univerziteta VJ, UVJ, Beograd, 1993. (Kasagić, Lj. i Milovanović, R.)
  11. Borbeni moral pripadnika Vojske Jugoslavije u agresiji NATO-a na SRJ (1 deo), GŠ VJ, Uprava za moral, Beograd, 1999. (Danilović, N., Kasagić, Lj., Damnjanović, D., Pajević, D. i Jovanović, M.)
  12. Međuljudski odnosi u vojnim akademijama JNA, VA KoV, Beo­grad, 1991. (Šipka, P. i Kasagić, Lj.)
  13. Borbeni moral pripadnika Vojske Jugoslavije u agresiji NATO-a na SRJ (2 deo), GŠ VJ, Uprava za moral, Beograd, 1999. (Danilović, N., Kasagić, Lj., Damnjanović, D., Pajević, D. i Jovanović, M.)
  14. Socijalni, moralni i psihološki činioci otpora agresiji NA­TO-a na SR Jugoslaviju (prvi deo), GŠ VJ, Uprava za moral, Beograd, 2001. (Danilović, N., Kasagić, Lj., Marček, J., Damnjanović, P., Čabarkapa, M., Pajević, D., Damnjanović, D., Radovanović, D. i Kilibarda, Z.)
  15. Socijalni, moralni i psihološki činioci otpora agresiji NA­TO-a na SR Jugoslavij (drugi deo), GŠ VJ, Uprava za moral, Beo­grad, 2001. (Danilović, N., Kasagić, Lj., Marček, J., Damnjanović, P., Čabarkapa, M., Pajević, D., Damnjanović, D., Radovanović, D. i Kilibarda, Z.)  

Članci[uredi | uredi izvor]

  1. O nekim problemima izrade metodika opštevojnih pre­dmeta, Vo­jno delo br. 4, VIZ, Beograd, 1974. (Kasagić, Lj., Živković, M. i Petrović, P.)
  2. Poznavanje ličnosti pitomaca - pretpostavka uspešnog vaspi­tnog rada, Vojni glasnik br. 3, VIZ, Beograd, 1974. (Kasagić, Lj.)
  3. Značaj metode navikavanja u izgrađivanju svjesne vojne di­sci­pline, Vojni glasnik br. 8, VIZ, Beograd, 1974. (Kasagić, Lj.)
  4. Transfer znanja, veština i navika u vojnostručnoj nastavi, Bi­lten CVVŠ, br. 2, Beograd, 1978. (Kasagić, Lj.)
  5. Neki aspekti racionalizacije procesa učenja, Zbornik radova VA KoV, br. 6, Beograd, 1980. (Kasagić, Lj. i Bulajić, N.)
  6. Osobine ličnosti i vaspitno-obrazovna uspješnost, Zbornik radova VA KoV, br. 9, Beograd, 1983. (Kasagić, Lj.)
  7. Uticaj intelektualnih i nekih konativno-motivacionih osobina ličnosti na vaspitno-obrazovnu uspješnost, Ratna teorija i praksa, br. 7-8, CVVŠ, Beograd, 1984. (Kasagić, Lj.)
  8. Činioci izgrađivanja međuljudskih odnosa u vojnim kolektivima, Informator br.6, VINC, Beograd, 1990. (Kasagić, Lj.)
  9. Transformacija duha profesionalne vojske, Vojno delo br. 6, Beograd, 1996. (Kasagić, Lj)
  10. Uticaj emocionalnih reakcija na stavove o pružanju otpora agre­si­ji, Zbornik radova br. 31, Filozofski fakultet Unive­rzi­teta u Prištini,Kosovska Mitrovica, 2001. (Kasagić, Lj., Marček, J. i Kilibarda, Z.)
  11. Međuljudski odnosi, disciplina i moralna snaga vojske, Vojno delo br. 4-5, Beograd, 1997. (Kasagić, Lj.)
  12. Povezanost emocionalnog reagovanja i stavova o pružanju otpora agresiji, Vojno delo br. 1. Beograd, 2002. (Kasagić, Lj., Marček, J. i Kilibarda, Z.)  

Saopštenja na skupovima[uredi | uredi izvor]

  1. Neki psihološko-andragoški faktori obrazovno-vaspitne uspje­šnosti pitomaca VA KoV, Savetovanje u VA KoV, Beograd, 1989. (Kasagić, Lj.)
  2. Praktični zadaci istraživanja međuljudskih odnosa u pitomačkim kolektivima vojnih akademija, Savetovanje u VA KoV, Beo­grad, 1989. (Kasagić, Lj.)
  3. Ličnost i učenje, Drugi skup Empirijska istraživanja u psihologiji, Filozofski fakultet, Beograd 1996. (Kasagić, Lj.)
  4. Pro­gnoza stavova o pružanju otpora agresiji na osnovu emo­cio­­­na­l­nog reagovanja u situaciji agresije, Osmi naučni skup Empi­rij­ska istraživanja, Filozofski fakultet, Beograd, 2002. (Kasagić, Lj. i Marček, J.) 

Uputstva[uredi | uredi izvor]

  1. Uputstvo o podsticajnim merama, Pešadijski školski centar, Sarajevo, 1968. (Kasagić, Lj.)
  2. Uputstvo za prijem i prilagođavanje pitomaca Pešadijske podo­ficirske škole, PŠC, Sarajevo, 1968. (Kasagić, Lj.)
  3. Uputstvo za primjenu neformalnih testova znanja, Pešadijski školski centar, Sarajevo, 1970. (Kasagić, Lj.)  
  4. Uputstvo za rad psihologa u komandama, jedinicama i školskim ustanovama, GŠ VJ, Uprava za informisanje i moral, Beograd, 1998. (Kasagić, Lj.) 

Prikazi[uredi | uredi izvor]

  1. Đorđe Stanić, Metodičke osnove vatrene obuke zemaljske arti­ljerije. Zasnovanost na rezultatima naučne psihologije, Vojno delo, br. 2, VIZ, Beograd, 1977. godine.
  2. Ranko Popović, Uvod u vojnu psihologiju, Zbornik radova VA KoV, br. 3, Beograd, 1977. godine.
  3. Motivacija za učenje-proizvod ličnosti i sveukupnosti življe­nja. Nikola Bulajić, Motivacija za učenje. Vojno delo br. 2, VINC, Beograd, 1990. godine.

Razno[uredi | uredi izvor]

  • Neki psihološko-andragoški faktori obrazovno-vaspitne uspešnosti pitomaca Vojne akademije i školskih centara JNA
Ovaj rad saopšten je 1989. godine na savetovanju u Vojnoj akademiji u Beogradu. Obim rada iznosi 40 stranica teksta, tabela i grafikona. U studiji su obrađeni: suština i značaj učenja, teorijska shvatanja učenja, psihofizičke karakteristike pitomaca značajne za obrazovno-vaspitni rad, psihološki faktori uspešnosti učenja, primenjivost stečenih znanja i osobina ličnosti (transfer), uticaj obrazovno-vaspitnog procesa na menjanje nekih osobina i strukture ličnosti i zaključna razmatranja.
Problemi koji su u ovoj studiji postavljeni i rešavani spadaju među najaktuelnije probleme savremene psihologije uopšte, a posebno u psihologiji obrazovanja. U studiji se opravdano ukazuje na zajednički nedostatak svih teorija učenja što nisu uzele u obzir ulogu ličnih osobina i njihovu interakciju sa sredinskim činiocima u procesu učenja.
Ova studija ne samo da insistira na ličnim osobinama kao relevantnom faktoru u učenju, nego empirijskim podacima nastoji i da dokaže ovu tvrdnju.
Studija popunjava jednu veliku prazninu u istraživanjima obrazovno-vaspitne uspešnosti koja postoji ne samo u našoj, nego i svetskoj psihološkoj literaturi. U psihologiji učenja, pa i u obrazovno-vaspitnoj uspešnosti koja je u krajnjoj liniji rezultat učenja, po prvi put se u ovoj studiji čini pokušaj da se istovremeno ispituju ne samo znanja, veštine i navike stečene u procesu nastave, nego i one osobine ličnosti koje zajedno sa znanjima formiraju onaj profil stručnjaka kakav treba da bude formiran. Ova druga funkcija škole (formiranje ličnosti) često je zapostavljana, a u istraživanjima ovakve vrste gotovo da nije uzimana u obzir, verovatno iz metodoloških razloga, jer je veoma problematično konstruisati validne instrumente za objektivno merenje vaspitnih efekata.
Originalna je ideja u ovoj studiji da se iskoriste rezultati istraživanja psihologije ličnosti, posebno teorije osobina, za istraživanje uticaja pojedinih osobina ili grupa osobina na obrazovno-vaspitnu uspešnost. Time je znatno olakšano istraživanje i isto postavljeno na sigurne teorijske osnove. S druge strane, rezultati ovog istraživanja imaju značaja za navedene teorije ličnosti, budući da oni mogu kompetentno da posluže za verifikaciju tih teorija.
Na osnovu rezultata istraživanja dr Ljubomir Kasagić predlaže korisne mere u pogledu definisanja kriterijuma obrazovno-vaspitne uspešnosti koji, pored ocena obrazovnih postignuća, treba da obuhvati i merila razvoja onih osobina ličnosti kako je definisano ciljevima i zadacima školovanja.
  • Socijalni, moralni i psihološki činioci otpora agresiji NATO-a na SR Jugoslaviju
Rad je publikovan pod istim naslovom u okviru šireg projekta pod nazivom Otpor agresiji NATO-a na SR Jugoslaviju 1999. godine. Studija je empirijskog karaktera, gde je na uzorku od 3.471 ispitanika ispitano mišljenje stanovnika Republike Srbije o stavovima prema učesnicima i neučesnicima u agresiji NATO-a na SR Jugoslaviju, stavovi prema ličnostima, institucijama, emocionalno reagovanje, strah, stavovi o načinima pružanja otpora agresiji, stavovi prema Vojsci Jugoslavije i policiji, stavovi prema ishodu rata, stavovi prema rešenju kosovskog problema i predviđanje navedenih stavova u eventualnoj budućoj agresiji.
Višestruka nadmoćnost agresora u tehničkom faktoru u značajnoj meri neutralisana je kvalitetom našeg ljudskog faktora. Ispoljeni sveopšti otpor vojske i naroda agresiji značajan je za nauku i buduću praksu pripreme stanovništva za odbranu.
Istraživanje je dalo globalnu sliku spremnosti građana Jugoslavije za pružanje otpora agresiji.