Avarski jezik (kavkaski)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Avarski jezik
magӏarul macӏ, avar macӏ
maⱨarul maⱬ, avar maⱬ
Region Rusija
Broj govornika
oko 766.000[1] (2010)
prilagođena ćirilica (trenutno),
latinica gruzijsko, arapsko (istorija)
Jezički kodovi
ISO 639-1av
ISO 639-2ava
ISO 639-3

Avarski jezik[1] (магӏарул мацӏ (maⱨarul maⱬ) [maʕarul mat͡sʼ] — „planinski jezik” ili авар мацӏ (avar maⱬ) [awar mat͡sʼ]; kavkaskoavarski jezik),[2][3] avaro-andijski je jezik koji pripada grupi Avaro-ando-didojskoj grupi jezika koji pripadaju porodici sjeveroistočnokavkaskih jezika.

Geografska rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Avarski jezik se govori uglavnom u zapadnim i južnim djelovima ruske kavkaske Republike Dagestan i balakenskom i zakatalskom regionu na prostoru sjeverozapadnog Azerbejdžana. Neki Avari žive u drugim regionima Rusije. Postoje i male zajednice govornika koji žive u ruskim republikama u Čečeniji i Kalmikiji, u Gruziji, Kazahstanu, Ukrajini, Jordanu i regiji Marmara u Turskoj. Po podacima iz 2010. godine avarski jezik govori oko 766.000 pripadnika ovog naroda širom svijeta. |UNESKO klasifikuje avarski jezik kao jezik koji je na izumiranju.[4]

Fonologija[uredi | uredi izvor]

Konsonanti (suglasnici) avarskog jezika[5]
Usneni Zubni Nadzubni Prednjonepčani Zadnjonepčani Uvalarni Faringealni konsonant Glotalni konsonat
central Lateralni suglasnik
zvučni zvučni i bezvučni zvučni bezvučni zvučni bezvučni zvučni bezvučni zvučni bezvučni
Nazalni m n
Praskavi suglasnik glas b d ɡ
zvučni p t k ʔ
Ijektivni konsonanti kːʼ
Afrkatski suglasnik bezvučni t͡s t͡sː t͡ʃ t͡ʃː t͡ɬː q͡χː
Ijektivni konsonanti t͡sʼ t͡sːʼ t͡ʃʼ t͡ʃːʼ (t͡ɬːʼ) q͡χːʼ
Fraktivni konsonanti bezvučni s ʃ ʃː ɬ ɬː x χ χː ʜ
Glas v z ʒ ʁ ʢ ɦ
Trepetavi konsonanti r
Približni suglasnici l j

Pisani jezik[uredi | uredi izvor]

Avarski jezik je napisan prije 15. vijeka na staroj gruzijskoj abecedi. Od 17. vijeka pa nadalje pisano je na arapskom pismu poznatom kao „ajam”, koji je i danas poznat. Sovjetske re-obrazovne politike 1928. godine ajamski pisani jezik je zamijenjen latinicom, koja je 1938. godine zamijenjena trenutnom ćirilicom. U suštini, to je ruska abeceda plus jedno dodatno slovo nazvano palohka (znak, Ӏ). Pošto se to slovo ne može otkucati sa zajedničkim rasporedom tastature, često se zamenjuje glavnim latiničnim slovom I, malim latiničnim slovom I ili cifrom 1.

Ortografija (pravopis)[uredi | uredi izvor]

Avarski jezik se obično piše na ćiriličnom pismu. Na tabeli ispod teksta su abecedna slova (sa njihovim izgovorom u IPA transkripciji).[5][6]


A a
/a/
B b
/b/
V v
/w/
G g
/ɡ/
Gъ gъ
/ʁ/
Gь gь
/h/
GӀ gӏ
/ʕ/
D d
/d/
E e
/e/, /je/
Ё ё
/jo/
Ž ž
/ʒ/
Z z
/z/
I i
/i/
Й й
/j/
K k
/k/
Kъ kъ
/q͡χːʼ/
Kь kь
/t͡ɬːʼ/
KӀ kӏ
/kʼ/
KӀkӏ kӏkӏ
/kːʼ/
Kk kk
/kː/
L l
/l/
LӀ lӏ
/t͡ɬː/
Lъ lъ
/ɬ/
Lъlъ lъlъ
/ɬː/
M m
/m/
N n
/n/
O o
/o/
P p
/p/
R r
/r/
S s
/s/
Ss ss
/sː/
T t
/t/
TӀ tӏ
/tʼ/
U u
/u/
F f
/f/
H h
/χ/
Hh hh
/χː/
Hъ hъ
/q͡χː/
Hь hь
/x/
Hьhь hьhь
/xː/
HӀ hӏ
/ħ/
C c
/t͡s/
Cc cc
/t͡sː/
CӀ cӏ
/t͡sʼ/
CӀcӏ cӏcӏ
/t͡sːʼ/
Č č
/t͡ʃ/
Čč čč
/t͡ʃː/
ČӀ čӏ
/t͡ʃʼ/
ČӀčӏ čӏčӏ
/t͡ʃːʼ/
Š š
/ʃ/
Щ щ
/ʃː/
Ъ ъ
/ʔ/
Ы ы
/ɨ/
Ь ь
Э э
/e/
Ю ю
/ju/
Я я
/ja/

Istorija[uredi | uredi izvor]

Avarski jezik je književni jezik zasnovan na bolmacu (bolmac -bo = „armija” ili „država”, i mac' = „jezik”). Riječ je o zajedničkom jeziku koji se koristi između govornika različitih dijalekata i jezika. Bolmac je, uglavnom, izveden iz dijalekta hunzah, glavnog i kulturnog centra avarskog regiona, uz određeni uticaj sa južnih dijalekata. Danas literarni jezik utiče na dijalekte, tako što regiliiše razlike između jezika i dijalekata.

Najpoznatija ličnost savremene avarske literature je Rasul Gamzatov koji je umro 3. novembra 2003. godine, a bio je narodni pjesnik Dagestana. Prevodi njegovih djela na ruski su mu dali pratioce njegovog rada širom bivšeg Sovjetskog Saveza.

Primjeri[uredi | uredi izvor]

Srpski Avarski Transliteracija Ipa
Zdravo! Vorčӏami! Vorçami! /wort͡ʃ’ami/
Kako ide? Щib hӏal bugeb? Şçib hal bugeb? /ʃːib ʜal bugeb/
Kako si? Iš kin bugeb? İş kin bugeb? /iʃ kin bugeb/
Kako se zoveš? Duda cӏar щib? Duda tsar sçib? /duda t͡s’ar ʃːib/
Koliko imaš godina? Dur čan son bugeb? Dur çan son bugeb? /dur t͡ʃan son bugeb/
Gdje ideš? Mun kive ina vugev? Mun kive ina vugev? /mun kiwe ina wugew/
Izvini! Tӏasa lъugьa! Tasa luga! /t’asa ɬuha/
Gdje ide mali dječak? Kive gьitӏinav vas unev vugev? Kive git inav vas unev vugev /kiwe hit’inaw was unew wugew/
Dječak je slomio bocu. Vasas šiša bekana. Wasas şişa bekana.. /wasas ʃiʃa bekana/
Oni prave put. Gьez nuh bale (gьabuleb) bugo. Ğez nuh bale(ğabuleb) bugo. /hez nuχ bale (habuleb) bugo/

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b - Ethnologue
  2. ^ „Documentation for ISO 639 identifier: ava”. ISO 639-2 Registration Authority - Library of Congress. Pristupljeno 5. 7. 2017. „Name: Avaric 
  3. ^ „Documentation for ISO 639 identifier: ava”. ISO 639-3 Registration Authority - SIL International. Pristupljeno 5. 7. 2017. „Name: Avaric 
  4. ^ „UNESCO Atlas of the World's Languages in Danger”. UNESCO. Pristupljeno 14. 9. 2017. 
  5. ^ a b Consonant Systems of the North-East Caucasian Languages on TITUS DIDACTICA
  6. ^ Omniglot on the Avar alphabet, language and pronunciation