Akutne leukemije
Akutne leukemije su vrsta leukemije. To su maligne bolesti hematopoeznog sistema. Karakterišu se nenormalnim razmnožavanjem neke od ćelija limfoidne ili mijeloidne loze, povećanjem broja belih krvnih zrnaca u perifernoj krvi i povećanjem mase belih krvnih zrnaca u organizmu. Jedan od najčešćih oblika je akutna limfocitna leukemija. Ona napreduje vrlo brzo i može se javiti i kod odraslih osoba i kod dece. Vrlo teško se prepoznaje, a rani simptomi mogu biti slični gripu ili drugim čestim bolestima. Leukemije čine 10% oboljenja među kancerima, a kod dece akutna limfocitna leukemija je najčešće maligno oboljenje. Godišnje, od raznih oblika leukemija oboli približno 13 osoba na 100.000 stanovnika.
Simptomi[uredi | uredi izvor]
Kao posledica akutne limfocitne leukemije javlja se anemija, granulocitopenija i trombocitopenija. Usled anemije javlja se bledilo kože, a bolesnici se žale na malaksalost, otežano disanje, lako zamaranje i vrtoglavicu. Ukoliko postoji uvećana slezina, anemija je delom posledica i pojačane razgradnje eritrocita u uvećanoj slezini. Kod starijih osoba može se ispoljiti pojavom angine pektoris ili edema pluća. Kod većine slučajeva mogu se javiti i nespecifični simptomi poput povišene telesne temperature, bola u kostima ili zglobovima, oteklina limfnih čvorova, lako nastajanje modrica, krvarenja iz desni i krvarenja iz nosa.
Dijagnoza[uredi | uredi izvor]
Dijagnoza se postavlja pregledom razmaza periferne krvi i citološkim pregledom koštane srži. Nalaz velikog broja blasta u perifernoj krvi, anemija i trombocitopenija ide u prilog akutne leukemije. Dijagnoza se potvrđuje pregledom koštane srži i nalazom preko 30% blasta u njoj.
Laboratorijski nalaz[uredi | uredi izvor]
U perifernoj krvi postoje anemija, granulocitopenija i trombocitopenija. Broj leukocita može da bude smanjen, normalan ili povećan. Ukoliko rezultati ispitivanja krvi pokazuju abnormalnosti, lekar može uraditi biopsiju koštane srži. On takođe može izvršiti spinalnu punkciju i uzeti uzorak likvora. Lekar posmatra tečnost pod mikroskopom kako bi ustanovio jesu li prisutne ćelije obolele od leukemije, tek tada može reći o kakvoj se leukemiji radi i planirati najbolje moguće lečenje.
Lečenje[uredi | uredi izvor]
Mogućnost izlečenja zavisi od izgleda ćelija leukemije pod mikroskopom, koliko se leukemija proširila, životnoj dobi bolesnika i njegovom opštem zdravstvenom stanju. Cilj lečenja je remisija malignog tumora, a to se postiže kad su nalazi periferne krvi i koštane srži normalni. Akutna limfocitna leukemija leči se kombinacijom hemoterapije i citostatika.
Sprečavanje[uredi | uredi izvor]
U većini slučajeva uzročnik nastanka leukemije je nepoznat, pa je teško pronaći pravilan preventivni modus. Ipak savetuje se minimalno izlaganje otrovima, zračenju i hemikalijama, kao i pravilna ishrana u cilju što boljeg imunog odgovora organizma na štetne agense.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Akutne leukemije na sajtu www.stetoskop.info (jezik: srpski)
Članak je velikim delom preuzet sa sajta www.stetoskop.info uz dozvolu koju možete videti ovde.
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |