Akutne leukemije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ćelije akutne limfocitne leukemije

Akutne leukemije su vrsta leukemije. To su maligne bolesti hematopoeznog sistema. Karakterišu se nenormalnim razmnožavanjem neke od ćelija limfoidne ili mijeloidne loze, povećanjem broja belih krvnih zrnaca u perifernoj krvi i povećanjem mase belih krvnih zrnaca u organizmu. Jedan od najčešćih oblika je akutna limfocitna leukemija. Ona napreduje vrlo brzo i može se javiti i kod odraslih osoba i kod dece. Vrlo teško se prepoznaje, a rani simptomi mogu biti slični gripu ili drugim čestim bolestima. Leukemije čine 10% oboljenja među kancerima, a kod dece akutna limfocitna leukemija je najčešće maligno oboljenje. Godišnje, od raznih oblika leukemija oboli približno 13 osoba na 100.000 stanovnika.

Simptomi[uredi | uredi izvor]

Kao posledica akutne limfocitne leukemije javlja se anemija, granulocitopenija i trombocitopenija. Usled anemije javlja se bledilo kože, a bolesnici se žale na malaksalost, otežano disanje, lako zamaranje i vrtoglavicu. Ukoliko postoji uvećana slezina, anemija je delom posledica i pojačane razgradnje eritrocita u uvećanoj slezini. Kod starijih osoba može se ispoljiti pojavom angine pektoris ili edema pluća. Kod većine slučajeva mogu se javiti i nespecifični simptomi poput povišene telesne temperature, bola u kostima ili zglobovima, oteklina limfnih čvorova, lako nastajanje modrica, krvarenja iz desni i krvarenja iz nosa.

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Dijagnoza se postavlja pregledom razmaza periferne krvi i citološkim pregledom koštane srži. Nalaz velikog broja blasta u perifernoj krvi, anemija i trombocitopenija ide u prilog akutne leukemije. Dijagnoza se potvrđuje pregledom koštane srži i nalazom preko 30% blasta u njoj.

Laboratorijski nalaz[uredi | uredi izvor]

U perifernoj krvi postoje anemija, granulocitopenija i trombocitopenija. Broj leukocita može da bude smanjen, normalan ili povećan. Ukoliko rezultati ispitivanja krvi pokazuju abnormalnosti, lekar može uraditi biopsiju koštane srži. On takođe može izvršiti spinalnu punkciju i uzeti uzorak likvora. Lekar posmatra tečnost pod mikroskopom kako bi ustanovio jesu li prisutne ćelije obolele od leukemije, tek tada može reći o kakvoj se leukemiji radi i planirati najbolje moguće lečenje.

Lečenje[uredi | uredi izvor]

Mogućnost izlečenja zavisi od izgleda ćelija leukemije pod mikroskopom, koliko se leukemija proširila, životnoj dobi bolesnika i njegovom opštem zdravstvenom stanju. Cilj lečenja je remisija malignog tumora, a to se postiže kad su nalazi periferne krvi i koštane srži normalni. Akutna limfocitna leukemija leči se kombinacijom hemoterapije i citostatika.

Sprečavanje[uredi | uredi izvor]

U većini slučajeva uzročnik nastanka leukemije je nepoznat, pa je teško pronaći pravilan preventivni modus. Ipak savetuje se minimalno izlaganje otrovima, zračenju i hemikalijama, kao i pravilna ishrana u cilju što boljeg imunog odgovora organizma na štetne agense.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]



Članak je velikim delom preuzet sa sajta www.stetoskop.info uz dozvolu koju možete videti ovde.




Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).