Pređi na sadržaj

Atanasije Teodorović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Atanasije Teodorović
Datum rođenja(1801-00-00)1801.
Mesto rođenjaRumaHabzburška monarhija
Datum smrti1842.(1842-Nedostaje neophodni parametar 1, mesec!-00) (40/41 god.)
Mesto smrtiBeogradKneževina Srbija
Zgrada Prve kragujevačke gimnazije u kojoj je Atanasije Teodorović bio direktor

Atanasije Teodorović (Ruma, 1801Beograd, 1842) bio je srpski filozof i pravnik. Bio je direktor prve srpske gimnazije, profesor prve srpske vojne škole i jedan od prva dva profesora Liceuma Knjažestva serbskog, prve visoke škole u Srbiji.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Atanasije Teodorović rođen je u Rumi 1801. godine. Posle svršene gimnazije u Sremskim Karlovcima, gde se predavalo na latinskom i nemačkom jeziku,[2] studirao je filozofiju i pravo u Pešti, gde je doktorirao filozofiju. Po završetku studija postaje profesor u Karlovačkoj gimnaziji, a honorarno se bavi advokaturom.

Godine 1832, na poziv kneza Miloša Obrenovića, dolazi u Srbiju. Kada je u Kagujevcu osnovana prva gimnazija u Srbiji,[3] Prva kragujevačka gimnazija, on je 3. aprila 1832. godine postavljen za njenog direktora.[4] Međutim, u Kragujevcu je osumnjičnen da je pisao neko pismo protiv Jelenke Herbez, ljubavnice kneza Miloša, poznate i kao Mala gospođa[5] i prebačen za pisara u Gurgusovački sud. Kada mu je knez Miloš oprostio krivicu, vraćen je na mesto profesora. U gimnaziji je predavao predmet filozofičesko–istoričeske nauke. Važio je za uzornog profesora u tadašnjem školstvu u Srbiji.

Kada je 1837. u Požarevcu otvorena Gvardijska škola, prva vojna škola u Srbiji, postavljen je za profesora, ali je već iduće godine, po nalogu kneza Miloša, dodeljen Popečiteljstvu prosveštenija (Ministartsvo prosvete) kao učen i iskusan čovek, sa zadatkom da se stara o izdavanju udžbenika za đake gimnazije.

U jesen 1838. u Kragujevcu je otvoren Liceum Knjažestva serbskog i Atanasije Teodorović je, uz Petra Radovanovića, određen za jednog od prva dva profesora. Na Liceumu je školske 1838–1839. godine predavao filozofiju i opštu istoriju. Njih dvojicu su već y prvoj godini zamenili Konstantin Branković i Isidor Stojanović.[6]

Na lični zahtev od 11. marta 1839. godine premešten je u Popoečiteljstvo pravosudija (Ministartsvo pravosuđa) za sekretara. Jedno vreme bio je načelnik jednog odeljenja ovog ministarstva i član Apelacionog suda.

Umro je 1842. godine u Beogradu, gde je i sahranjen.[7]

Književni i naučni rad[uredi | uredi izvor]

Atanasije Teodorović bavio se i književnim radom. Tokom studija je objavljivao pesme u Novinama srbskim. Po prelasku u Srbiju nije imao mnogo vremena za pisanje, ali je objavio manji broj pesamo, uglavnom za školske priredbe. Sarađivao je sa Letopisom Matice srpske. Kao istaknuti kulturni radnik održavao je veze sa mnogim književnicima i naučnicima tog vremena, među kojima su Vuk Karadžić, Dimitrije Tirol, Jovan Sterija Popović, Jovan Hadžić, Dimitrije Davidović i drugi.[8]

Teodorović je 1837. godine objavio knjigu Istorija Rusije. Tu istoriju, koja ima karakter udžbenika, posvetio je knezu Milošu. Pisao je prema delima nemačkih pisaca toga vremena i po dvema kratkim istorijama Rusije. Bila je to prva srpska knjiga iz istorije Rusije.[7]

Značaj[uredi | uredi izvor]

U razvoju srpske istorijske nauke Atanasije Teodorović zauzima istaknuto mesto, kao prvi predavač opšte istorije na visokoj školi. Ako se zna da u to vreme nastava iz nacionalne istorije još uvek nije bila odvojena od opšte, podrazumeva se da je držao i predavanja iz nacionalne istorije.[7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Popović, Radomir J.; Vuletić, Aleksandra; Ilić, Predrag (1. 9. 2019). „Prestoni Kragujevac: Prestonički službenici”. Prvi Prvi na Skali. Pristupljeno 2024-05-22. 
  2. ^ Milosavljević, Boris (2015). „DIMITRIJE MATIĆ. NAVODNI PRELAZ SA HEGELOVSTVA NA NATURALIZAM” (PDF). THEORIA 1. 58: 108. 
  3. ^ „ISTORIJAT ŠKOLE”. www.prvagimnazija.edu.rs. Pristupljeno 2024-05-22. 
  4. ^ Videnov, Nebojša (2018-09-13). „Prva gimnazija – temelj obrazovanja u Srbiji”. Far. Pristupljeno 2024-05-22. 
  5. ^ Radovanović, Nikolina (27. 2. 2019). „Prilog za tajnu istoriju Beograda - Ljubav "Male gospođe" i Teodora Herbeza”. 011info - najbolji vodič kroz Beograd. Pristupljeno 2024-05-22. 
  6. ^ Anđus, Bojo. „Građevinska tehnika na Liceju, Inženjerskoj školi i Velikoj školi (1838-1905)”. Građevinski fakultet Univerziteta y Beogradu 1846-1996 (PDF). str. 1. Pristupljeno 25. 5. 2024. 
  7. ^ a b v Radovanović, Boriša (6. 2. 2022). „STARI KRAGUJEVAC: Profesori Liceja - Atanasije Teodorović”. InfoKG - Gradski portal - Kragujevac - Najnovije vesti. Pristupljeno 2024-05-22. 
  8. ^ „Prečanski učitelji i književnost u Srbiji XIX veka” (PDF). Informator Nezavisnog Sindikata Prosvetnih Radnika Vojvodine. god. 5; br.51: 2. avgust 2011. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]