Bag (Pešta)
Bag mađ. Bag | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Mađarska |
Region | Centralna Mađarska |
Županija | Pešta |
Srez | Asodi |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2021. | 3.974[1] |
— gustina | 170 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 47° 38′ 08″ S; 19° 29′ 01″ I / 47.63567° S; 19.48374° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 23,55 km2 |
Poštanski broj | 2191 |
Pozivni broj | (+36) 28 |
Veb-sajt | |
http://bag.lap.hu/ |
Bag (mađ. Bag) je naselje u centralnoj Mađarskoj. Bag je veće naselje u okviru peštanske županije.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Nalazi se na severoistočnoj strani brda Gedele, na desnoj obali reke Galge, 39 kilometara od Budimpešte i 13 kilometara istočno-severoistočno od Gedela.
Naselja koja se direktno graniče su: Asod sa severa, Hevizđerk sa istoka, Galgaheviz sa jugoistoka, Vacsentlaslo sa juga, Gedele (Mariabesnio) sa jugozapada i Domonj sa severozapada.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Među brojnim arheološkim nalazima pronađenim u selu i oko njega, najstariji su pronađeni iz neolitske kulture Vonaldiseš, a predmeti iz bakarnog, bronzanog i rimskog doba dokazuju da je u kontinuitetu naseljen od tada čak i za vreme turskoe vladavine i nije bio depopulisan.
Njegovo prvo dokumentovano pominjanje datira iz 1394. godine u obliku Baaga (Baag), a prvi poznati pečat datira iz 1740. godine. Njen prvi vlasnik je verovatno bila porodica Akoš, zatim Žigmund Luksemburški, Batori, a kasnije Esterhazijevi. U naselju je 1703. godine upisano 68 glava porodice poreskih obveznika.
Godine 1736. grof a kasnije baron Antal Grašalkovič je kupio četvrtinu sela, a 10 godina kasnije i preostali deo imanja je postao njegovo vlasništvo. Crkvu je podigao ranih 1770-ih i naselio Nemce i Slovake u to područje.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Tokom popisa 2011. 88,4% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 5,1% kao Romi, 0,6% kao Nemci, 0,7% kao Rumuni i 0,2% kao Slovaci (11,4% se nije izjasnilo broj).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 64,4%, reformatori 3,6%, luterani 2,5%, nedenominacioni 6,3% (20,7% se nije izjasnilo).[2]