Bač-Kiškun (županija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Županija Bač-Kiškun
Bács-Kiskun megye
Položaj
Država Mađarska
RegionRegija velike južne ravnice
Admin. centarKečkemet
Površina8.445 km2
Stanovništvo2013.
 — broj st.519.930
 — gustina st.61,57 st./km2
Broj opština119
Broj gradova1 sreski +
21 opštinski
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Županija Bač-Kiškun (mađ. Bács-Kiskun megye) je jedna od županija regiona velikih ravnica i severne mađarske u Mađarskoj, nalazi se u južnom delu regije velike južne ravnice.

Županija Bač-Kiškun je omeđena sa rekama Dunav i Tisa, a svoje granice deli sa Srbijom i mađarskim županijama Pešta, Jas-Nađkun-Solnok, Čongrad, Baranja, Tolna i Fejer. Površina županije je 8.445,15 km² što je čini najvećom od svih mađarskih županija. Sedište županije je grad Kečkemet.

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Županija se nalazi u predelu panonske nizije. Prostor županije je ravničarski, pa razlika između najviše i najniže tačke iznosi samo 80 m. Županija je poznata u Evropi po svojoj prirodnoj lepoti (nacionalnom parku Kiškunšag).

Najveći vodeni tokovi su reke Dunav i Tisa. Najveća jezera županije su jezera Selid i Vadkert

Istorija[uredi | uredi izvor]

Županija Bač-Kiškun je po površini najveća županija u državi. Razlog ovome je spajanje više ranijih županija posle Drugog svetskog rata. Tada su spojele bivše županije Pešt-Piliš-Šolt-Kiškun i županije Bač-Bodrog. Ime Bač potiče od imena tvrđave i grada Bač, koji se danas nalazi u Vojvodini (Srbija). U okviru županije ostao je krajnje severni deo Bačke oko grada Baje. Kiškun je ime za istorijsko područje Mala Kumanija, gde su živeli, a i danas ih ima koji čuvaju tradicije, Kumani.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

I pored pozitivnog priraštaja broj stanovnika županije se smanjuje. Stanovništvo je etnički skoro homogeno, jer većinu 94.1%, čine mađari, a ostatak su Hrvati i Nemci, najviše u naseljima Hajoš i Baja.

U županiji su rimokatolici u većini (65,3%), dok ima i dosta kalvinista (11%). Ostatak su ateisti, kao i malobrojne verske zajednice.

Srezovi županije[uredi | uredi izvor]

Srezovi Bać-Kiškunske županije
Srezovi Bać-Kiškunske županije

Bačko-kiškunski okrug ima 1 gradski okrug, 21 grad, 7 velikih sela i 90 sela.

Srezovi u županiji Bač-Kiškun sa osnovnim statističkim podacima[1]:

Nalaženje na mapi Ime kotara Sedište Površina
(km²)
Broj stanovnika
(1. januar 2007)
Broj naselja
10 Bačalmaški Bačalmaš 381,09 17.698 8
8 Bajski Baja 1190,79 75.406 20
7 Janošhalmski Janošhalma 399,10 16.967 4
3 Kaločki Kaloča 1029,13 54.263 20
2 Kečkemetski Kečkemet 1483,08 170.554 18
4 Kiškereški Kiškereš 1130,33 57.150 15
6 Kiškunfeleđhaški Kiškunfeleđhaza 717,51 46.741 9
9 Kiškunhalaški Kiškunhalaš 826,34 45.999 9
5 Kiškunmajški Kiškunmajša 485,15 20.082 6
1 Kunsentmikloški Kunsentmikloš 802,81 31.430 10

Srezski gradovi[uredi | uredi izvor]

Gradovi-opštine[uredi | uredi izvor]

(Red spiska je napravljen po opadajućem nizu broja stanovnika datog mesta, popis je iz 2001. godine, kurzivnim tekstom su napisana matični nazivi na mađarskom jeziku), a u zagradama je broj stanovnika.

Sela[uredi | uredi izvor]

označene opštine su „velika“ sela.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ (Teritorijalna podela: 25. septembar 2007, oblast i broj stanovnika: 1. januar 2007.), Srezovi u Mađarskoj

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]