Bitka za Foču 1992.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bitka za Foču 1992.
Deo rata u BiH
Vreme8. april - 17. april 1992.
Mesto
Foča i okolina
Ishod Pobjeda JNA
Sukobljene strane
JNA Teritorijalna odbrana Republike Bosne i Hercegovine
Jačina
oko 1.500 oko 1.000

Bitka za Foču odvijala se od 8. do 17. aprila 1992.[1] [2] Kada su vojnici JNA upali u Foču i vodili borbu sa Teritorijalnom odbranom Bosne i Hercegovine. To je i bila jedna od prvih bitaka u ovom ratu.

Smještena 20 km jugozapadno od Goražda. Foča se nalazi na važnom strateškom putu koji vodi od sjevera prema jugu cijelom dolinom Drine. Etničko stanovništvo je grubo podjeljeno (52% Muslimani i 45% Srbi). Ovdje je došlo do velikih eskalacija međuetničkih kontradikcija, kao i u cijeloj Bosni u martu. Nakon serije incidenata, 23. marta, lokalni krizni štab SDS-a najavio je "stanje spremnosti". Ovaj korak su prvenstveno izazvale vijesti o rastućem pritisku na srpsku manjinu u Goraždu.

Policija Republike Srpske formirana je 4. aprila 1992.[3] godine. Srpske snage u Foči i okolini, činile su uglavnom borci Teritorijalne odbrane (oko 1.000 ljudi), kombinovane odrede TO iz susjednih opština (na primjer iz Čajniča) i 200 lokalnih policajaca koji su se nedavno pridružili formiranom srpskom ministarstvu unutrašnjih poslova. Nakon toga, u poslednjoj fazi borbe za grad, pridružili su se i dobrovoljci iz "Srpskog pokreta" Vojislav Šešelj. Ograničenu podršku pružili su jedinice 37. Užičkog korpusa JNA.[4]

Snage muslimana u Foči brojale su oko hiljadu vojnika paravojnih snaga SDA. To su bile najorganizovane i dobro naoružane muslimanske snage u istočnoj Bosni, bez boraca Goražda. Za razliku od Bijeljine, Zvornika i Višegrada, gdje su Srbi uspostavili svoju kontrolu za jedan ili dva dana, borbe za Foču su trajale tri nedelje.

Tok bitke[uredi | uredi izvor]

Kada je Bosna i Hercegovina formalno proglasila nezavisnost 6. aprila, istog dana Srbi iz Foče preuzeli su kontrolu nad glavnim opštinskim zgradama, uključujući i policijsku službu i proglasili svoju pripadnost BiH i nezavisnost od vlade u Sarajevu. Bitke koje su započele u gradu, uveče 8. aprila,[5] [6] [7] preselile su se na područje hidroelektrane 9. aprila, kao i u Zvorniku, Srbi su izdali ultimatum: "Spustite oružje!" Muslimani su ga ignorirali, a uveče istog dana srpski borci su počeli da bombarduju grad sa haubicama. Borba se vodila u predgrađu kod većine muslimanskog stanovništva (Donjeg Polja, Aladža). U narednih nekoliko dana, srpski borci su preuzeli predgrađe Foče. Ovde su se muslimani borili vješto i očajnički. Većina grada u popodnevnim časovima izgleda je mrtvo (mnogi lokalni stanovnici su već pobjegli), a noću je postao raj za pljačkaše.

Potpuna kontrola nad Fočom dolazi 14. aprila, kada srpske snage koncentrisanom vatrom iz  artiljerije uspjevaju da izbace muslimanske snajperiste iz nebodera (sa kojih muslimanski snajperisti drže pod kontrolom cijeli grad). Nakon pada naselja Donjeg Polja gdje je pružit najači otpor, muslimanska odbrana je počela da se ruši, a do 17. aprila većina muslimanskih snaga je napustila grad, uključujući i veliki dio mirnog stanovništva.

Oslobađanje Foče je bio veliki uspeh za Srbe u njihovoj ofanzivi u Podrinju, ali su morale još da se vode borbe sa sabotažama nekoliko muslimanskih grupa raspršitih širom grada. Tek krajem jula srpski borci su uspeli da u potpunosti obezbjede ovaj reon.

U narednim danima formirane su u Višegradu i Foči dvije taktičke grupe VRS. Koje su aktivno učestovale u borbama za koridor Trnovo - Goražde, kojeg su muslimani pokušavali uspostaviti. Borbe u Podrinju 1992. su se prenjele u trougao između Rogatice, Višegrada i Goražda, duž obe obale Drine.

Zločin u Foči[uredi | uredi izvor]

Masakr u Gornjoj Jošanici[8] se dogodio u decembru 1992. godine. Višegradske brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) u selu Jošanica kod Foče decembra 1992. počinili ratne zločine nad osobama srpske nacionalnosti, uglavnom civilima. Kako su saopštili iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Ubijeno je 56 meštana, a mnogi od njih na jeziv način, odsecanjem delova tela. Među žrtvama bila je 21 žena i troje djece, koja su prethodnog dana sa roditeljima došla iz Foče da na selu dočekaju Svetog Nikolu. Desetak zaselaka Gornje Jošanice u opštini Foča izbrisano je sa geografske karte, popaljene su, ne samo kuće, već i pomoćni objekti, uz nejač ubijana je i stoka, a gde su to stigli, zločinci su čak posekli i stabla voćaka.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflictt str. 139.
  2. ^ Jan Willem Honig, ‎Norbert Both · 1996 · str. 73.
  3. ^ Srna Novinska Agencija: USPJEŠNO IZVEDENA POKAZNA VJEŽBA POVODOM DANA POLICIJE Policija Republike Srpske formirana je 4. aprila 1992.
  4. ^ Gabrielle Kirk McDonald 1401. str.
  5. ^ Thomas Cushman, ‎ Stjepan Gabriel Meštrović · 1996 · str. 377.
  6. ^ Norman L. Cigar, ‎Paul Williams, ‎Paul R. Williams · 2002‎ · str. 268.
  7. ^ Sjećanje na fočanske junake: Oslobodili grad za devet dana
  8. ^ BN | Foča: 22 godine od najvećeg stradanja Srba