Bohumil Kubišta

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bohumil Kubišta
Bohumil Kubišta 1911. godine
Lični podaci
Puno imeBohumil Kubišta
Datum rođenja(1884-08-21)21. avgust 1884.
Mesto rođenjaVičkovice , Austrougarska
Datum smrti27. novembar 1918.(1918-11-27) (34 god.)
Mesto smrtiPrag, Čehoslovačka

Bohumil Kubišta (češ. Bohumil Kubišta; , 21. avgust 1884Prag, 27. novembar 1918) je bio češki slikar, grafičar i likovni teoretičar.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Hipnotizer, 1912.
Obešen, 1915. U svojoj 36. godini je napustio fovistički kolorit i kubističke principe i njegova analitička konfrontacija života i smrti je postala njegov onovni motiv.

Bio je vanbračno dete iz siromašne seoske porodice i put ka likovnoj umetnosti mu nije bio lagan. Od 1903. godine je studirao na umetničkoj školi u Pragu i već sledeće godine je prešao na Akademiju likovnih umetnosti u atelje Vlaha Bukovca. Ni tu nije dugo izdržao i sa akademije je otišao. Kratko je putovao u Firencu i u Pariz. Izrazito ga se dotakla izložba Edvard Munka 1905. godine i prešao je od doba akademskog postimpresionizma ka ekspresionizmu.

Tokom 1910. godine je pomogao da se organizuje izložba „nezavisnih“ i upoznao se sa Pikasom i Brakom. Pikaso nije podnosio Kubištu i smatrao je da samo neukusno imitira njegova dela, ali mu se sviđalo njegovo prezime Kubišta. Kubišta je tada stvorio prve slike na bazi redukcije formi na osnovne geometrijske oblike. Njegove slike iz ovog doba su bile osnivane na strogim i jednostavnim elementima na primeni kompozicionog rešenja zlatnog preseka i uz primenu komplementarnih boja.

Od futurista svoje generacije je bio blizak futurizmu posle 1912. godine i prve futurističke izložbe u Parizu.

Tokom ratnih godina koje je proveo na Jadranskom moru se u koloritu približava sitom fovizmu i prekoračio je granice između kubizma i futurizma i došao je između nadrealizma.

Iz egzistencijalnih razloga je stupio u armiju i bio je artiljeriski oficir u hrvatskoj Puli. Kratko po završetku rata je umro na špansku groznicu.

Odabrana dela[uredi | uredi izvor]

  • Sveti Sebastijan (1912)
  • Križarski put ,
  • Hipnotizer (1912)
  • Fakir
  • Prepreka
  • Lazarovo uskrsnuće (19111912)
  • Mrtva priroda sa lubanjom
  • Poljubac smrti
  • Ubistvo.

Već pre Prvog svetskog rata njegovo delo je primetio Vasilij Kandinski, a njegovo ime je zainteresovalo Gijom Apolinera koji je volio Čehe i slikara koji je kubista bio od rođenja.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • PSN Československa akademia vied, Praha, 1963.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]