Википедија:Trg/Arhiva/Razno/23

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Rečnik socijalnog rada[uredi | uredi izvor]

Tek sam sada primetio da mnogo (možda čak većina) članaka koja je nastala iz rečnika socijalnog rada nema čak ni kategorizaciju (sem RSR) a kamoli pogledati takođe/reference/interviki sekcije. Ovo bi moglo biti zadato kao sledeći krupni zadatak za organizovani rad. --  JustUser   JustTalk 20:15, 21. novembar 2006. (CET)[odgovori]

Pa treba. Ja i saša smo malo počeli da radimo na kategorizaciji. Interviki postoji svuda tamo gde postoje odgovarajući članci na en-viki, mada dosta članaka ne postoji ni kod engleza tako da su to unikati --Jovan Vuković (r) 20:27, 21. novembar 2006. (CET)[odgovori]

Slučajna stranica[uredi | uredi izvor]

U par navrata sam birao stranice za doradu pomoću ove funkcije. Stvar koja nije tako lepa u vezi sa ovim je da se na lutriji često dobije neka godina, neko francusko selo, neki grad... neki grad. Možda bi makar prve dve navedene klase članaka mogle da budu isključene iz ove vrste pristupa. --Mihajlo Anđelković 08:20, 22. novembar 2006. (CET)[odgovori]

Tehnički je to nemoguće izvesti. To nam je što nam je. --Φ ί λ ι π 08:22, 22. novembar 2006. (CET)[odgovori]

Da, nemoguće je -ako je- zbog drage nam Viki-politike. Napuštam ikakvu priču na ovu temu...--Mihajlo Anđelković 21:59, 27. novembar 2006. (CET)[odgovori]

Pa dobro, nije baš tehnički nemoguće. Pogreših. Pre će biti, tehnički je nemoguće izvesti da radi u 100% slučajeva a i nemoguće je zbog toga što se Viki svet ne vrti oko nas pa mi ne možemo baš da određujemo šta će se naći u softveru. S druge stane, lično mislim da nema potrebe uklanjati mogućnost pojavljivanja godina i sela kada se klikne na slučajnu stranicu. Ko se toga stidi ne mora da bude na ovoj Vikipediji. Uostalom, slučajna stranica nije toliko bitan deo ove Vikipedije. :) --Φ ί λ ι π 01:17, 28. novembar 2006. (CET)[odgovori]

Ko se toga stidi neka napiše po jedan kvalitetan članak do kraja meseca ,) na jat način unešto samnjivši mogućnost da se gorepomenute stranice pojave. U principu nema stida za mnoge, jer on, ukoliko negde pada, pada na odgovorne za izradu tih stranica.--Mihajlo Anđelković 08:24, 28. novembar 2006. (CET)[odgovori]

Politika srpske Vikipedije[uredi | uredi izvor]

Pod jakim sam utiskom da se Srpski mentalitet žestoko oslikava na srpskoj vikipediji. Pri tome mislim na mentalitet sa kojim se uvijek i u svemu (pa evo i u ovako humanoj organizaciji kakva je Vikipedija) određeni broj ljudi bori "za vlast" a zatim i za ostanak na istoj, a zatim da kreće korupcija, diktatorstvo, ne-demokratija. Kad to kažem mislim na određene situacije u kojima sam ja bio, ali i na situacije čiji sam bio samo posmatrač na ovoj Vikipediji. Mislim, na primjer, na moju nedavnu kritiku redizajna glavne strane koju možete naći ovde, i na koju mi niko nije odgovorio, zatim na moj davnašnji konflikt sa Milošem Rančićem koji se upustio sa mnom u rat izmjena tako što je prije kraja rasprave svaki put vraćao članak o južnoslovenskim jezicima na svoju posljednju izmjenu, te sam i ja činio isto, a zatim je koristio svoja administratorska prava da mi zablokira nalog na 15 dana. Mislim na korisnika Bormalagurski koji je pokazao sličan karakter želeći kojekakvim smicalicama da podrije ove druge administratore, ali je naišao na jače protivnike pa je na kraju nastradao. Glasanja koja se javljaju na ovoj Vikipediji takođe su poprište manipulacija, tako što se vrlo često vide administratorska društvanjca koja se znaju lično, okupljaju se po Beogradu itd. kako glasaju za istu stvar te je nemoguće načiniti razliku.

Da sam duže planirao i "konstruisao" ovu poruku, da sam načinio dublju istragu i duže vremena se podsjećao na stvari koje su me nervirale na ovoj Vikipediji, vjerovatno bih se sjetio još mnogo više slučajeva i situacija koje su me natjerale da se osjećam ogorčeno prema "administraciji" Vikipedije, ali nisam nego sam ovo napisao u jednom mahu pa će administratori vjerovatno sasvim lako da odbace sve ove optužbe. To me, međutim, malo briga pošto sam upravo doživio da se sjetim kako sam zdušno ispravljao sve gramatičke i sintaksne greške iz svakog članka na kojeg bih naišao, prevodio engleske članke, sam pisao svoje i fotografisao predmete koje bih uploadovao na Wikipediju, a zatim se osjetim tako glupavo i ogorčeno zbog svega toga da izgubim svaku želju za bilo kakav dalji rad, a samim time i zainteresovanost za ono što će mi se (možda) odgovoriti na ovu poruku. Ali dobro, biće uvijek "konja" iz "Životinjske farme" (vidi Orwell) koji će brinuti samo da ostvare što veći doprinos, i uvijek će biti "svinja" (vidi istu knjigu) koje će se truditi da iskoriste ove prve na najbolji mogući način, makar samo radi osjećaja da nečim i nekim u životu, eto, i oni upravljaju, ako ne i radi lične koristi. Darko Maksimović 14:07, 23. novembar 2006. (CET)[odgovori]

To društvance koje se okuplja je društvane koje je "osnovalo" ovu Vikipediju i u proseku aktivno radi na njoj od samog početka. Nikom nije zabranjeno da se pridruži tom "društvancetu" i svako je dobrodošao, naravno isključivo samo ako ima dobre namere. Cilj mi nije odbaciti tvoje optužbe nego da pokušam da te prosvetlim . Što se tiče tvog rata izmena sa Milošem nemaš šta da se brineš, to se dešava na svakoj Vikipediji, i uvek će pobediti ona izmena koja je većini verodostojnija tj. koja je potkrepljena nekim referencama i tome slično. Takođe, u vezi glasanja bih ti rekao samo to da na glasanjima glasaju samo najaktivniji korisnici, i to oni koji prate skorašnje izmene i vide o čemu se radi, ukoliko je potrebno da se obavesti zajednica, ako je bitno glasanje, onda se obavesti na glavnoj stranici ili putem "site notice" na vrhu svake stranice. Što se tiče glavne stranice tu si potpuno u pravu, tvoje komentare nisam ni primetio jer sam se, verovatno, tada bavio samim dizajnom i gledao da se to završi taj dan pošto sam imao neke koji su mi skakali po glavi. Dakle, izlaz iz ove situacije je da napraviš predlog boja koja bi se slagale, možeš odmah da menjaš na onoj mojoj podstranici za glavnu stranu gde radimo na uređivanju iste, tj. primerima i probama. Verovatno niko nije primetio komentar jer je bio na kraju prvog naslova, a iza njega su svi ostali. Dakle, napravi idejno rešenje boja pa ćemo da vidimo šta misli zajednica, ja se slažem u neku ruku sa tobom da je malo više detinjasto, ali meni nije ni jedna druga boja pala tada na pamet niti mi je tada izgledalo toliko dečije kao sada kad sam pročitao tvoj komentar. Toliko od mene.
P.S. Imaš pravo na svoje mišljenje isto koliko i ja da pokušam da ti ga promenim (šala mala .) --SašaStefanović 16:15, 23. novembar 2006. (CET)[odgovori]

Dakle, i ja imam pitanje: Darko, šta predlažeš kao konkretne mere a što bi ispravilo to što ti se ne sviđa? Usput, ova Vikipedija je dugo imala upravo glasanje po savesti (često smo imali vrlo različita mišljenja a nismo pravili tabore) sve dok nije došla grupa čiji je jedini cilj bio stavljanje pod svoju kontrolu ove Vikipedije. Na sreću, polako se vraćamo normali i opet se najnormalnije ne slažemo oko različitih pitanja (poslednja stvar je striktno pridžavanje velikih i malih slova na početku članaka; priča se na Vikipedija:Trg/Tehnika). --Miloš Rančić (r|pričaj!) 13:45, 28. novembar 2006. (CET)[odgovori]

Nego, sastavi šta je to što smatraš da treba da se izmeni, pa da raspravljamo o tome. Kritika jeste dobrodošla, s tim što se konstruktivna od nekonstruktivne kritike razlikuje u tome što iza konstruktivne slede predlozi za rešenja ili makar eksplicitna pitanja koja treba obraditi. Sou, ti si na redu. --Miloš Rančić (r|pričaj!) 13:45, 28. novembar 2006. (CET)[odgovori]

Manastir Gradac[uredi | uredi izvor]

Ona reka Gradac sa kojom je povezana Gradacka reka u clanku o manastiru Gradac nema veze sa Gradackom rekom pored koje se nalazi Manastir Gradac

Odsečena stranica[uredi | uredi izvor]

Izgleda da su malecke izmene Medija-Viki odsekle stranicu V: The New Mythology Suite od ove Viki. Pretpostavljam da je reč o "V:". Može li neko da preimenuje stranicu tako da ne bude odsečena ili da je ponovo postavim? 0:) --Mihajlo Anđelković 20:28, 28. novembar 2006. (CET)[odgovori]

Da, to je zbog novog intervikija... Elem, mislim da je Filip poslao mail Brionu da preimenuje stranicu u bazi podataka, ali nisam siguran kad će se to desiti, tako da verovatno možeš slobodno ponovo da postaviš članak. --Rainman 21:33, 28. novembar 2006. (CET)[odgovori]
Brion je premestio datu stranicu da nema V:, a onda sam je ja preusmerio na novonapravljenu Mihajlovu stranicu. --Φ ί λ ι π 10:11, 30. novembar 2006. (CET)[odgovori]

trazim rodbinu u onstedu , michigan[uredi | uredi izvor]

zamolila bih nekog ko mozda moze da mi pomogne da saznam mejl ili a mi posaljeneku web adresu gde bih mogla da nadjem familiju u onstedu , michigan.Trazim mladja savcica iz uzica . unapred zahvalna Aleksandra Suljagic Moj e-mail girlscen @EUnet.yu

Hajde napiši sve (kako se čovjek zove i u kojem mjestu živi) fino u nominativu - pa možda i bude nešto o toga. Koliko znam ne postoji ONSTED u Mičigenu??? --Kaster 01:35, 2. децембар 2006. (CET)[odgovori]
Postoji Onsted u Mičigenu, ja baš naletih na njega neki dan... --Славен Косановић {razgovor} 01:38, 2. decembar 2006. (CET)[odgovori]
Da nije Mlađo Savičić? Možda jedno I fali gore. Ako ništa, probaj ovde. Puno sreće. ;) --Đorđe D. Božović (razgovor) 20:35, 2. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Napredni pokret[uredi | uredi izvor]

U literaturi iz komunističkog perioda se stalno govori o naprednom pokretu. Ovim se, naravno misli na levičarske/komunističke organizacije, i kad čitamo takve tekstove, obično i ne primećujemo tu odrednicu napredni. E, sad, meni je palo na pamet da se zapitam da li je to u redu reći u enciklopedijskom članku. Znači, moje pitanje je: Da li ovo napredni ima značenje istog reda kao i liberalni/desničarski/monarhistički.. (distinkcija ideologije), ili se radi o piščevoj kvalifikaciji pokreta kao naprednog? Jer ukoliko je ovo drugo, onda se radi o POVu, i ne može se tako reći, jer verovatno da ima onih koji misle da takvi pokreti nisu bili napredni, već možda nazadni (pritom ja ne želim da kažem ni da jesu ni da nisu bili napredni). (kao primer, pogledajte članak Davorjanka Paunović Zdenka). -- Obradović Goran (razgovor) 10:27, 5. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Izraz napredan po meni jeste POV, jer ne označava ideologiju već kvalifikaciju u odnosu na prethodne režime (buržoasko-kapitalistički, najčešće) i treba ga izbaciti i zameniti sa levičarski, komunistički,socijalistički, radnički i sl. u zavisnosti od članka i konteksta.Velimir85 00:20, 7. decembar 2006. (CET)[odgovori]


Kraljevi, patrijarsi, pape...[uredi | uredi izvor]

Švrljajući malo našom i engleskom Vikipedijom naleteo sam na ovo. Kod nas je veliko šarenilo po pitanju imena vladara, pa bi bio red da i mi uvedemo ovako nešto. --BokicaK Got something to say? 22:18, 6. decembar 2006. (CET)[odgovori]



Treba biti oprezan. Imena vladara, papa . . . u engleskom jeziku sasvim se drugačije navode nego u srpskom (osim toga, mi Srbi imamo i transkripciju, hehe), pa mislim da bi prevod sa engleskog bio suvišan i bez neke upotrebne vrednosti. Evo mog skromnog doprinosa toj tematici:

Iz knjige Ivana Klajna "Rečnik jezičkih nedoumica":

IMENA PAPA treba uvek davati u prilagođenom obliku, a ne u italijanskom: Jovan (ne Đovani), Pavle (ne Paolo), Pije (ne Pio), Grgur (ne Gregorio), i tako isto Benedikt, Klement, Sikst, Urban, Bonifacije itd. Ital Innocenzo kod nas glasi Inokentije ili Inocencije, a ital. Leone - Lav ili Leon.

IMENA VLADARA danas se uglavnom ne prevode: Elizabeta (Elizabeth), Luj (Louis), Huan Karlos (Juan Carlos), ne Jelisaveta, Ludovik ili Ljudevit, Jovan Karlo i sl. Ipak se prevedeni oblik mora upotrebiti u slučajevima gde je odavno prihvaćen: Petar Veliki, Karlo V itd. Ako se redni broj piše slovima, ima veliko početno slovo: Karlo Peti, Petar Prvi Karađorđević.


--delija 08:48, 7. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Ok, da se prevesti to, samo ce potrajati, mada je to pravilo za englesko govorno podrucje, pa ne znam da li da ga i mi pratimo.
Evo nabrzaka srž:
smernica propisuje da se ne koriste prezimena/imena dinastija, niti titule )osim titula koje su manje od kraja i za sveštena lica), vec da se koriste Licno ime, redni broj (ako ih je bilo vise od jednog) i država/oblast kojim su upravljali.

Vilijam III od Engleske, Viktorija od Ujedinjenog Kraljevstva.

Problem su nasi vladari. Prema ovome, knez Aleksandar Karadjordjevic (1842-1858) bi bio Aleksandar, knez Srbije, kralj Aleksandar Obrenovic bi bio samo Aleksandar od Srbije, kralj Aleksandar Karadjordjevic bi bio Aleksandar od Jugoslavije. Petar I Karadjordjevic bi bio Petar I od Jugoslavije (veca oblast; ovako je na engleskoj) ili Petar od Srbije (cesce korisceno). Ako bismo koristili prvi oblik, Petar II Karadjordjevic bi bio Petar II od Jugoslavije, a u drugom samo Petar od Jugoslavije). Sadasnji pretend na presto Republike Srbije Aleksandar Karadjordjevic bi postao Aleksandar, krunski princ (od) Srbije.
Ne svidja mi se kako su uradili za patrijarhe, a rasprava o tome jos uvek traje. Moj predlog bi se oslanjao na pravoslavnu crkvu na cijem su celu. Za Srpsku pravoslavnu crkvu moj predlog je Patrijarh srpski Pavle, Patrijarh srpski Jovan XL, za Ruse Patrijarh ruski Aleksej xx (ne patrijarh moskovski i cele Rusije).
Rimske pape idu prosto Papa Benedikt XVI, dok za pape ostalih hriscanskih crkava ide Papa Neko_Ime {Uslovno_redni_broj} od Crkve_na_cijem_su_celu.
I ja sam za to da se imena vladara ne prevode.BokicaK Got something to say? 11:36, 7. decembar 2006. (CET)[odgovori]



Imena naših vladara ne bi trebalo da se navode po engleskom uzoru. Nisam video da se Aleksandar Karađorđević igde navodio kao Aleksandar, knez Srbije ili Aleksandar Karađorđević kao Aleksandar od Jugoslavije. To mi je prilično neobično i nije u duhu srpskog jezika. U Maloj enciklopediji Prosveta vladari se navode prvo imenom pa prezimenom (a ne, kako je kod većine ostalih odrednica slučaj - prezimenom pa imenom) pa imamo odrednicu Aleksandar Karađorđević ( a ne Karađorđević, Aleksandar), pa Aleksandar Obrenović, pa Miloš Obrenović . . . Titule su naznačene nakon imena i prezimena pa doslovno stoji: "srpski knez", "srpski kralj", "makedonski kralj" . . .

Usput, po pravopisu, titule se pišu malim početnim slovom. Tako bi trebao biti patrijarh srpski Pavle, a ne Patrijarh srpski Pavle (osim ako se ne radi o početku rečenice).

--delija 12:33, 7. decembar 2006. (CET)[odgovori]


Bokice za imenovanje patrijarha se slažem, to jeste u duhu srpskog jezika, npr. patrijarh bugarski Maksim itd. ako ih ima više onda imaju redni broj ili eventualno prezime u zagradi. Zatim krunski princ bi trebalo da odgovara našem pojmu prestolonaslednika, valjda. --Đorđe Stakić (r) 12:51, 7. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Ne zna, more, ni on sam kako se navodi. Čas je NjKV prestolonaslednik Aleksandar II, čas je krunski princ, čas je kralj prestolonaslednik, čas je knez ili princ, a čas knez prestolonaslednik, itd. :) --Đorđe D. Božović (razgovor) 21:14, 7. decembar 2006. (CET)[odgovori]
I još kad tome dodamo da je Srbija republika i da nije monarhija i da, shodno tome, nema presto, ni prestonicu, ni prestolonaslednika, princa, kneza, prestolonaslednicu, cara, despota, velikog vojvodu... :) --Matija 22:00, 7. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Šta je standard,izem ga,ali mislim da bi trebali da se držimo konvencije Ime+Broj+Prezime ili Nadimak kao osnovni članak,a sve ostale varijacije neka budu preusmerenja.

Tako je recimo Dušan Silni zapravo Stefan Uroš (neki broj) Dušan (opciono Silni) Nemanjić,a u kategorijama kao Nemanjić, Dušan odnosno samo Dušan za kategoriju o porodici.

Za strana imena treba uzimati standardne domaće oblike(znači Pšemislovići,a ne kako god da je pravilno) odnosno adekvatan oblik imena kod nas.Npr. ako je neko kralj Mađarske onde je on Lajoš,a ne Luj ili Ludovik bez obzira što je on franačkog ili germanskog porekla.Već sam naletao na duple članke o istim osobama pod različitim imenima i to bi se moglo izbeći pominjanjem punog imena(Stefan Uroš Dušan),broja i Prezimena. Crni Bombarder!!! Šumski Krst (†) 00:01, 8. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Novajlije entuzijasti i članci za brisanje[uredi | uredi izvor]

Pošto je u pitanju više članaka, predložiću ih ovde za brisanje. Primer je Usni aparat, Grizkanje, Coraebus bifasciatus, Monochamus galloprovincialis i po meni su za brzo brisanje (ali ajde...). --  JustUser   JustTalk 23:49, 7. decembar 2006. (CET)[odgovori]

+1 --Φ ί λ ι π 23:55, 7. decembar 2006. (CET)[odgovori]
+2 --Goldfinger 13:13, 11. decembar 2006. (CET)[odgovori]

ovo nije trebalo da bude glasanje već glasan poziv u pomoć, jer se u jednom momentu pojavilo par ljudi sa masovnim unosom (napr Miroslav Ilić i svi njegovi albumi i singlovi itd) --  JustUser   JustTalk 13:19, 11. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Padeži i redirekcija[uredi | uredi izvor]

Pošto sam do skora imao ideju da se u nazivu članka koristi isključivo nominativ ja sam sve druge ispravljao. Uključujući i neke genitive datuma. Pošto mi je potom saopšteno da se ipak padeži koriste i da je tako dogovoreno (već negde) počeo sam i ja da koristim preusmerenja sa padeža za druge stvari. Sad stižu nove informacije da to baš i nije tako! Dakle, niko ni o čemu nije javno obavestio ko i šta ovde radi!! Ovo je Trg i pravo mesto da se objavi politika u vezi padeža, datuma itd... Hoće li neko biti ljubazan da to uradi? (da mi ne bi opet skretali pažnju da se pravim pametan!) --  JustUser   JustTalk 18:52, 8. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Hehe, nekako se osećam prozvanim ovde. Uglavnom, ukoliko zaista postoji potreba za preusmerenjima sa padeža kao što je to bila za datume onda je Filip napravio bota i sredio to, uglavnom, bar polovina je povezana negde, milim na te padežne članke. E sad, ukoliko na mnogo slučajeva koristi veza Srbiji, što nije u nominativu, lakše je jednostavno napraviti preusmerenje nego ispravljati desetine/stotine veza. Slažem se sa tobom da to negde treba da se napiše, ali većina nas aktivnih je dovoljno razumna da ne pravi preusmerenja napamet ukoliko za to nema potrebe. Dakle, zalažem se za to da se prave samo ukoliko se na njih vežu neki članci, a nikako unapred kako bi se vezali. Iako sam ti rekao drugačije, nešto u smilu "ako će ti to pomoći ti ih napravi " sad sam promenio mišljenje, iako su ti pomogla, recimo skratila pola sata "muke" kod svih šablona koje si pravio smatram da ih sada ne treba brisati, nego naprotiv napraviti i za ostale članke [[Slika:Face-grin.svg|20p]. Znači, možemo napisati neko pravilo, ali i ne vidim neku veću potrebu jer nismo imali mnogo grešaka da su korisnici pravili članak sa imenom koje nije u nominativu. Toliko od mene. --SašaStefanović 18:59, 8. decembar 2006. (CET)[odgovori]
Pa nigde ne postoji nikakav dogovor u vezi sa padežima. Jednog dana sam uzeo i napravio bota da pravi preusmerenja u genitivu za datume, jer je praktičnije koristiti genitiv umesto nominativa u nekim slučajevima. E sad, to znači da preusmerenja treba praviti tamo gde zaista treba, a ne po svaku cenu i iz inata. E sad, možda je trebalo da objavim da sam napravio ta preusmerenja, ali smatrao sam da to nije mnogo bitno (dodao sam, međutim, to na korisničku stranu bota). Lično mi ne smetaju ta preusmerenja koja praviš, ali ne vidim neku svrhu u njihovom postojanju. Dakle, slažem se sa Sašom --Φ ί λ ι π 19:13, 8. decembar 2006. (CET)[odgovori]
Saša, ja i ti smo makar razmenili par poruka i kao nešto dogovorili. Međutim, opet ne vidim pravilo. Ako je pravilo samo datumi onda da znam da ubuduće koristim samo za datume. Nisam pravio preusmerenja napamet niti iz inata, već sam ih koristio gde mi skraćuju pisanje i ima neke koristi od njih. Naravno da mogu ispraviti te genitive, dative itd... ali ako neko vidi da ja ovako pišem, verovatno će i on krenuti na sličan način. Pri tom ne mislim da će naziv članka praviti u akuzativu a da tom prilikom nije napravio nominativ već na činjenicu da će enciklopedija od 40.000 članaka imati još nepotrebnih 200.000 linkova. Mada Džordž i jeste reagovao sa idejom da se otkloni mogućnost da se pravi članci u proizvoljnim padežima a da ne znamo ima li nominativa uopšte. Mislim da nije pitanje u tome šta nekom smeta ili ne već šta je dogovoreni standard. A nominativ je dobar standard jer otklanja haos. Ako je pride nabrajanje deklinacija za svaku reč nepotrebno opterećenje za server presuda je jasna. I još nešto... ako postavimo dogovor tada nije u pitanju nečiji ukus ili mišljenje već pravilo i ono se ima poštovati. --  JustUser   JustTalk 16:06, 9. decembar 2006. (CET)[odgovori]

genocid[uredi | uredi izvor]

Dobar dan,hteo bih da pitam,kojoj drzavi pripada sajt wikipedia? i kako to da ne postoje clanci o pocinjenim krivicnim delima 91,92 za vreeme rata god nad Hrvatima i 1999 nad Albanskim separatistima!? kakav je uopste ovo sajt? — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Dimke (razgovordoprinosi)

Nešto mi se čini...[uredi | uredi izvor]

da u ovom šablonu, gornji link i nije bio baš ovako crven. To jest', čini mi se da je bio potpuno plav. E sad, do danas mi niko nije rekao da sam daltonista. Dakle, prije bi se reklo da je neko obrisao taj članak.

No, ja bih ukratko predložio, da se u šablon stavi link prema članku Bosna i Hercegovina, dok neko ne napiše članak Administrativna podela Bosne i Hercegovine. Eto, pozdrav i živi i zdravi mi bili.--Бановић 21:33, 16. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Do juče, link nije ni postojao. Paun je, međutim, napravio izmenu na šablonu, čime je kreirao link. Ergo, niko nije obrisao članak. --Φ ί λ ι π 01:51, 17. decembar 2006. (CET)[odgovori]

ko je osnovao ovaj sajt?[uredi | uredi izvor]

zdravo,zanmima me ko je osnovao ovaj sajt? u kojoj je drzavi nastao? zasto se na sajtu spominju kako su samo Srbi stradali? ako ovaj sajt pruza istorijske cinjenice i podatke,zasto ne postoje zapisi o srpskim poiciniocima zlocina u toku rata 91,92? ko je zapoceo rat? kako je zapoceo? itd... — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Dimke (razgovordoprinosi)

Vikipedija je nastala u Sjedinjenim Američkim Državama, gde se nalazi i kompletna baza podataka. Ljudi koji uređuju srpsko jezičko izdanje žive širom sveta, no po prirodi stvari najviše je saradnika na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Više o Vikipediji možeš (logično) pročitati ovde: Vikipedija. O konkretnim zločinima možemo pisati isključivo na osnovu ne baš impresivnog broja nepristrasnih dokumentovanih zapisa. O pitanjima tipa ko je započeo rat i zašto mi ovde ne možemo odlučivati. Možemo jedino zapisati, nepristrasno, hronološkim redom, sve što je prethodilo ratu i kako se on odvijao. Sud istorije donosi, logično, istorija. --Dzordzm 04:58, 17. decembar 2006. (CET)[odgovori]

za Jovana[uredi | uredi izvor]

hvala na objasnenju,snasao sam se na sajtu,nadam se da cu dopuniti neke praznine ako postoje,poz — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Dimke (razgovordoprinosi)

zdravo,hteo bih da dopunim tekst vezan za "kokain" u smislu da prosirim.

                                                                            Uros D. 18.12.2006

Cirilica[uredi | uredi izvor]

kako da latinicu zamenim cirilicom?


Uros D.18.12.2006

Preporučujem http://filip.zbrka.net/java/Transliterator.jar ili Vučka http://www.cs.cmu.edu/~aleksa/vucko/jsvucko.html Više detalja ima na stranici Vikipedija:Pomoćna oruđa, ako hoćete da na svom računaru podesite ćirilicu pogledajte Vikipedija:Podešavanje ćirilice i latinice. --Đorđe Stakić (r) 15:28, 18. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Predlog[uredi | uredi izvor]

S obzirom da sam blokiran već duže vreme, interesuje me da li postoji mogućnost da se u bliskoj budućnosti odblokiram, pod određenim uslovima koje možete postaviti. -- Boris  Malagurski   bre! 10:49, 24. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Problem sa prijavljivanjem na Vikizvornik[uredi | uredi izvor]

Pozdrav Zna li ko zasto ne mogu se prijaviti na Vikizvornik sa nalogom od vikipedije? Sta da uradim s tim? Ferdo

Moraš da imaš zaseban nalog, tj. moraš da se registruješ na Vikizvornik.Velimir85 13:25, 24. decembar 2006. (CET)[odgovori]


O Joli[uredi | uredi izvor]

Opet nam se javio Jolo. A ja naivčina mislio da smo se rešili budale. Mora da je upao u maničnu fazu (od one dve kod manično-depresivne psihoze), a možda mu je ponestalo lekova. Možda je Brane trebao malo sačekati s blokadom, čisto da vidimo kakvu će nam novu "istinu" saopštiti "hrvatski Mesija".

--delija 12:48, 27. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Ma, dok god se ponaša kako se ponaša, jedino čime možemo da ga „kaznimo“ je da mu ukinemo pravo glasa na ovoj Vikipediji, i to je ono što i radim. Ako želi da prosipa svoju pamet, neka otvori blog, to većini nije teško (za njega nisam siguran, doduše). --Brane Jovanović, DGzS <~> 12:51, 27. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Dva anonimna korisnika pod istim brojem 212.200.135.214 -kako je to moguće ?[uredi | uredi izvor]

Brojevi korisnika koji uređuju članke neprijavljeni obično su obojeni crvenim slovima i ne može se videti lista svih njihovih priloga, što je i logično, jer ovaj broj, koliko znam iz iskustva, svaki put se menja kada se ponovo priključiš na internet (i na vikipediju). Međutim, u ovome slučaju moj korisnički broj 212.200.135.214 pojavio se u skorašnjim izmenama plavo obojen i kada sam na njega kliknuo pojavila se lista priloga korisnika 212.200.135.214. Jedini problem je u tome što svi prilozi sa ove liste nisu bili moji, odnosno pod istim brojem registrovan je i prilog nekog drugog korisnika, što je i logično s obzirom na pomenuti promenljivi karakter ovih korisničkih brojeva. Da li neko može da mi razjasni o čemu se ovde radi i da li je ovu zabunu izazvao softver vikipedije ili je neko od drugih korisnika mogao to ručno da uradi.

korisnik 212.200.135.214 (jedan od dvojice) 28. decembar, 2006, 20:22


Pa ne znam šta da ti kažem, sve si sam sebi objasnio veoma dobro i ne vidim svrhu tvog pitanja. Svaki korisnik ima svoje priloge pod korisničkim imenom ili IP adresom ukoliko nije registrovan. Tako da ste i ti i taj korisnik uređivali Vikipediju pod istim IP brojem i to je zapisano onako kako treba i nije nikakav bug. --SašaStefanović 20:38, 28. decembar 2006. (CET)[odgovori]
Najbolje da se registruješ, kada dobiješ svoje korisničko ime problem je u potpunosti rešen bez obzira na IP broj koji se uglavnom dinamički menja. --Đorđe Stakić (r) 20:48, 28. decembar 2006. (CET)[odgovori]

U pravu si, ovaj drugi korisnik uređivao je svoj članak u junu mesecu prošle godine, a ne danas, kao ja. Dakle, kao što isti korisnici imaju različite IP brojeve u različitim danima, tako i različiti korisnici mogu imati iste IP brojeve u različitim danima. Ali onda mi nije jasno čemu uopšte služe ove posebne stranice koje registruju priloge različitih korisnika, napisane u različitim danime, pod istim IP adresama. Zar to nije izvesno traćenje prostora, vremena i sredstava ?

PS. Pardon, drugi korisnik je dao prilog u julu mesecu prošle godine, ili tačnije: 21:16, 30. jul 2005. (ist) (razl) Konstrukcije lenjirom i šestarom

korisnik 212.200.135.214 (jedan od dvojice) 28. decembar, 2006, 20:56


Može li da se blokira anonimni korisnik na više od jednog dana ?[uredi | uredi izvor]

Pošto je u prethodnom razgovoru utvrđeno da se IP adresa (broj) korisnika, koji neprijavljeni uređuju vikipediju, menja praktično svakog dana, interesuje me da li to znači da se anonimni korisnik (uređivač ) vikipedije ne može blokirati na period više od jednog dana i da li je moguće da neki korisnik bude blokiran zbog nekog drugog korisnika koji je imao isti IP broj kao i on ?

28. decembar, 2006. 21:50

PS.

U stvari reč je o periodu još i manjem, jer se moj IP broj promenio već od prethodnog uključivanja kompjutera koji se desio pre oko sat vremena.

Naravno da može, ali je to besmisleno iz razloga da se radi o dinamičkoj IP adresi koja može da bude dodeljena nizu korisnika (sada govorim o osobama). To znači da ukoliko bismo je blokirali na duže i tebi bi bio onemogućen pristup na taj period, kao i svakome koji koristi taj provajder i kome je ta adresa privremeno dodeljena. S druge strane, ja iz priloga korisnika ne vidim razlog zašto bismo ga blokirali. Ako želiš da se rešiš neprijatnosti, registruj se, to ti daje veći stepen privatnosti, i rešava problem koji spominješ. A i time ćeš poštedeti nas od tumačenja ovih tvojih P.S.-ova, i pitanja uopšte :))) Dakle, pravac registracija :) Poz --¡¿Kale?! 22:01, 28. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Ne radi se o meni lično, jer do sada nisam nikada imao neprijatnosti na vikipediji, niti o drugom korisniku kojeg spominješ. Pitanja koja sam postavio tiču se opštih principa rada na vikipediji koje bih želeo bolje da upoznam, pa me zato interesuju odgovori na njih. 28. decembar, 2006, 22.07.


28. decembar,

Da, mislim da je najbolje da se registruješ, i time rešiš sve svoje nedoumice. (ja sam osoba koja verovatno ima najviše prava da uputi takav savet :) ) :) Djus reci 22:19, 28. decembar 2006. (CET)[odgovori]


Nije mi jasno ovo "Ja sam osoba koja verovatno ima najviše prava da uputi takav savet". Da li bi to mogao malo bolje da mi objasniš ?

22:23, 28. децембар 2006.

Šala! (kad se registruješ kaz'će ti se samo) :) Djus reci 22:37, 28. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Nema li možda ova vaša nervoza neke veze sa parafrazom rečenice koju sam malopre pročitao na tvojoj korisničkoj stranici: "Istina rađa nervozu. Ko govori istinu, često se zamera drugima." ??

22:42, 28. decembar 2006.


Šala je na račun toga što je Đus naš najpoznatiji `anonimni` korisnik. Naime, on je mesecima vrlo aktivno radio pod IP brojem, i tek nakon naših duuugih ubeđivanja je otvorio nalog :) -- Obradović Goran (razgovor) 22:51, 28. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Da odgovorim što se tiče blokiranja anonimnog korisnika: ukoliko ima statičku IP adresu, onda se može blokirati na koliko god je potrebno. Ukoliko ima dinamičku (recimo ako je na dajl-apu), onda se može blokirati ta adresa, ali na duže vremena nema smisla, jer on kad se sledeći put konektuje, imaće drugu adresu, a njegovu će pokupiti neki `nevini` saradnik, koji će biti blokiran ni kriv ni dužan. Naravno, ukoliko je korisnik baš disruptivan, postoje i efektivniji načini da se on `udalji`. Naime, možemo da blokiramo ceo spektar adresa njegovog provajdera, ali to se radi baš kad nema drugog izlaza. -- Obradović Goran (razgovor) 22:51, 28. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Evo kad sam i ja već tu, da malo dopunim objašnjenje kolege Gorana jednim primjerom. Tvoja IP adresa je 212.200.135.214, što znači da koristiš internet usluge ovog provajdera Yugodata-NET, 11070 Novi Beograd, SezamPro Hostmaster, Lamartinova 21, 11000 Beograd. Ovaj provajder je zastupan za spektar adresa od 212.200.134.0 - 212.200.135.255, i one sve mogu biti blokirane odjednom, tako da niko neće moći da vandalizuje vikipediju ukoliko se konektuje preko ovog dobavljača internet usluga. Međutim, blokiranja tako širokog spektra adresa su rijetka, i izvode se samo u krajnje neophodnoj situaciji.
Recimo, ono šta meni zagorčava život zadnjih godina, je da se nalazim u domu gdje živi još 1500 studenata, a svi koriste internet preko servera koji ima samo jednu IP adresu. Često nisam mogao raditi na njemačkoj vikipediji, zato što je neko iz doma vandalizovao članke na istoj. A o skidanju fajlova sa Rapidshare-a da ti i ne govorim. Taman dočekam 2 sata, a ono već neko drugi uskočio mjesto mene :). Poz.--Бановић 23:03, 28. decembar 2006. (CET)[odgovori]



O.K. Hvala na iscrpnom i potpunom objašnjenju !

22:55, 28. decembar 2006.


E, da.. samo da dodam još par napomena. Kod vandala i njihovog odstranjivanja akcenat nije na fizičkom i tvrdom onemogućavanju i blokiranju, već u drugim faktorima odvraćanja. Recimo ovako: imamo vandala koji brlja po Vikipediji. Po nekom mom proračunu, za najbrži vandalizam (brisanje članka recimo), njemu je potrebno nekih 6 klikova miša ili pritisaka na dugme. Meni kao administratoru su potrebna samo dva klika mišem da proverim šta je on uradio, i da poništim njegovu izmenu. Ukoliko on ponovi vandalizam, ja sa ponovo sa dva klika mogu da ga blokiram. Ajd sad da sumiramo: on je načinio dva vandalizma što je 6+6=12 izmena. Ja sam sve vratio na staro (dva puta), i blokirao ga sa 2+2+2=6 izmena... rezultat: `zločin` se ne isplati :) Nakon što sam ga blokirao on da bi se vratio mora da promeni IP adresu, što traje vremena i napora, a i verujem da vrlo brzo ume da smori kad vidiš da je tvoje delovanje potpuno neefektivno, i da administratori sa vrlo malo napora mogu da te `neutrališu`. Dodajmo tome da imamo nekih 20-tak administratora, pa stvari za vandala time postaju još beznadežnije. -- Obradović Goran (razgovor) 23:15, 28. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Možda te nije zanimala ovako `detaljna` analiza, ali eto, palo mi je na pamet, pa reko da napišem. Osim toga, ove brojke sam do sada samo u glavi preračunao, i nisam ih podelio nisakim, pa evo pogodne prilike :) -- Obradović Goran (razgovor) 23:15, 28. decembar 2006. (CET)[odgovori]

Nepoznati korisniče,

Ima jedna još bolja na mojoj korisničkoj strani. "Nisu svi ljudi tako rđavi kao što to rđav čovek misli". Ivo Andrić Djus reci 23:34, 28. decembar 2006. (CET)[odgovori]


Đuse, evo i tebi od nepoznatog korisnika jedna misao, takođe nepoznatog mislioca:

Onaj koji misli da je lako biti čovek, ne zna da svaki čovek u svome životu mora da čini i takve nepojmljive i nemoguće stvari kao što su:

  • prebrojati neprebrojno
  • premeriti ono što je neizmerno
  • preći preko onog što je neprelazno

Ili jednom rečju, doživeti i proživeti ono što je neprolazno.

Ne znam da li će ovo da ti se svidi, ali ako ti se ova misao dopadne slobodno i nju uvrsti na svoju stranicu.

Pozdrav od nepoznatog korisnika!

28. decembar 2006,