Pređi na sadržaj

Goran Kljajić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Goran Kljajić
Lični podaci
Datum rođenja1955.
Mesto rođenjaČapljina, SFRJ
Zanimanjeknjiževnik, multimedijalni stvaralac, urednik, izdavač
Književni rad
Žanrroman, drama, satira, priča
Zvanični veb-sajt
Goran Kljajić

Goran Kljajić (Čapljina, 1955)[1] angažovani je književni, misaoni i multimedijalni stvaralac, urednik i književni izdavač, kao i organizator nekoliko kulturnih manifestacija. Živi i stvara u Banja Luci. Do sada je objavio 42 knjige.

Pseudonimi[uredi | uredi izvor]

U pisanju, naročito zadnjih godina, koristi se i pseudonimima. Jedan je: Goran Stevin, a drugi: Balkis Slavjanski. Te pseudonime ne koristi da bi se skrivao od lica javnosti, nego da bi mogao da napravi veću mogućnost izlaganja različitih ideja.

Stvaralaštvo[uredi | uredi izvor]

Polje njegovog književnog stvaralaštva obuhvata: kritičku, socijalnu i egzistencijalnu satiru; realistične fikcije u obliku kraćih romana; misaona razmišljanja u pravcu socijalnog i filozofskog istraživanja.

Najviše piše kraće forme, kao što je kratka priča. Priče piše na književnom srpskom, beogradsko-novosadskom, ali i u raznim dijalekatskim varijacijama, sa dosta improvizacija i eksperimentisanja sa jezikom. Poslednjih par godina, jedan broj priča je napisao izvorno na engleskom jeziku. U pričama često razrađuje filozofske teme, polemišući sa pojedinim filozofskim postavkama ili interpretacijama pojedinih filozofa i njihovih dela, od strane drugih autora.

Napisao je nekoliko drama, uglavnom teških i mučnih, ali one nisu izvođene u pozorištima. U drami "Rat" dao je presek rata 1991—1995, onako kako je on to video. Napisao je prvu pantomima dramu, pod nazivom: Isslam Allahu Ekber, u kojoj obrađuje temu savremenog islama.

Ima i knjige iz teorije religije, odnosno, promišljanje teorijskih tekstova sa pozicija racionalnog pristupa datom tekstu i njegovom sadržaju. Tu su jaka i neobična dela: Razumevanje reči i Postanje Postanja.

Bavi se i crtežom, te je imao osam izložbi crteža (dve zajedničke) u Beogradu i Banja Luci. U zadnje vreme radi arhitektonski dizajn crkava, na jedan nov način, potaknut ruskom crkvenom arhitekturom, ali potpuno samosvojno i originalno.

Napravio je veći broj Jutjub filmova — o časopisu „Nosorog”, o raznim svetskim karikaturistima, o festivalu "Zlatni Ris". Njegov kratki film RAQUEL ORZUJ, koji govori o urugvajskoj slikarki i karikaturisti Rakel Orzuj, nalazi se u Muzeju vizuelnih umetnosti, Montevideo, Urugvaj.

"Nosorog"[uredi | uredi izvor]

Osnovao je Međunarodni časopis za satiru, humor i karikaturu „Nosorog”, koga je izašlo, do sada, 200 brojeva. Od samog početka, on je urednik ovog časopisa, koji objavljuje priloge pisaca humora i satire sa čitavog prostora bivše Jugoslavije, a karikaturiste iz celog sveta. Pri delatnosti časopisa ustanovio nagradu za pisce humora i satire: „Nosorog Prvog Reda”, koja se dodeljuje godišnje. Ta se nagrada, povremeno, dodeljuje i karikaturistima.

Organizator[uredi | uredi izvor]

Organizovao je i devet svetskih konkursa karikature. Na ovim konkursima karikature dodeljuju se prva, druga i treća nagrada, te (obično) pet specijalnih i jedan broj „posebno pomenutih” nagrada. Organizovao je i Međunarodni festival govornog i ne-govornog teatra, i performansa „Zlatni Ris — Srpske”, koji je do 2017. održan tri puta. Osnovao je i Festival komičnog i kritičnog „Smejada”, koji okuplja pisce humora i satire, a koji se održava u Banja Luci. Takođe je osnovao Sabor satiričara Srpske - „Nosorogovo Novogodišnje Mudrovanje”.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Biografija na zvaničnom sajtu”. Pristupljeno 12. 5. 2017. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Časopis „Nosorog”
  • „Rat”, izdavač „Tale”, Banja Luka
  • „Isslam Allahu Ekber”, izdavač „Tale”, Banja Luka
  • „Razumevanje reči", izdavač „Tale”, Banja Luka
  • „Postanje postanja", izdavač „Tale”, Banja Luka
  • „Druže moj", izdavač „Tale”, Banja Luka

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]