Гуска глоговњача

Guska glogovnjača
	Guska glogovnjača
Status ugroženosti
	; Najmanje ugrožen (IUCN 3.1)
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Životinje
Tip:	Hordati
Klasa:	Ptice
Red:	Plovuše
Porodica:	Plovke
Potporodica:	Guske
Rod:	Anser; Brisson, 1760
Vrste
	Guska glogovnjača tajge (Anser fabalis); Guska glogovnjača tundre (Anser serrirostris);

Guska glogovnjača je guska koja se gnezdi u severnoj Evropi i Aziji. Postoje dva varijeteta ove vrste, gde jedan naseljava tajgu, a drugi tundru. Prepoznate su kao odvojene vrste — guska glogovnjača tajge (Anser fabalis) i guska glogovnjača tundre (Anser serrirostris) od strane Američke Ornitološke Unije i Internacionalne Unije Ornitologa, ali ih druge relevantne institucije poput Britanske Ornitološke Unije smatraju jednom vrstom. Ovo je migratorna vrsta koja zimuje na jugu Evrope i Azije.

Opis[uredi | uredi izvor]

Dužina varira od 68 do 90 centimetara, sa rasponom krila 140—174 centimetara i težinom od 1,7 do 4 kilograma.^[2] Kod nominalne podvrste, mužjak je u proseku 3,2 kilograma težak, a srednja težina ženki iznosi 2,84 kilograma.^[2] Kljun je crn u bazi i na vrhu, sa narandžastim pojasom u sredini. Noge i stopala su jarkonarandžasto obojeni. Pokrovna pera gornjeg dela krila su tamnobraon, slično kao kod lisaste i male lisaste guske.

Oglašava se glasnim trubljenjem, sa visokotonskim sekvencama kod manjih podvrsta.

Blisko srodna kratkokljuna guska (A. brachyrhynchus) ima kraći kljun sa roze pojasom na sredini kljuna. Noge su roze, a pokrovno perje krila je skoro identično onom kod divlje guske. Po veličini i obliku kljuna je jako slična Anser fabalis rossicus, a u prošlosti je smatrana šestom podvrstom guske glogovnjače.

Taksonomija[uredi | uredi izvor]

Binomijalno ime koje nosi dolazi od zimskih pašnjaka (polja graškastih biljnih zasada) na kojima se ova vrsta najčešće sretala. Anser je latinsko ime za "gusku", a fabalis potiče od latinske reči faba što znači bob.^[3]

Postoji pet podvrsta, sa kompleksnim varijacijama u veličini tela i kljuna, ali i obojenosti. Generalno, veličina tela raste idući od severa ka jugu i od zapada ka istoku. Neki ornitolozi su vrstu podelili u dve vrste na osnovu gnezdećeg staništa, te otuda guska glogovnjača tajge i guska glogovnjača tundre.

Guska glogovnjača tajge (Anser fabalis u užem smislu) (Latham, 1787)

A. f. fabalis (Latham, 1787): od Skandinavije do Urala. Velika; dugačak i uzak kljun, sa širokim narandžastim pojasom. Anser fabalis fabalis je vrsta koja je obuhvaćena "Sporazumom o zaštiti afričko-azijskih migratornih ptica močvarica" (AEWA).
A. f. johanseni (Delacour, 1951): Zapadnosibirska tajga. Velika; dugačak i uzak kljun, sa uskim narandžastim pojasom.
A. f. middendorffii (Severtzov, 1873): Istočnosibirska tajga. Vrlo velika; sa dugačkim i glomaznim kljunom i uskim narandžastim pojasom.

Guska glogovnjača tundre (Anser serrirostris, ako se posmatra kao odvojena vrsta) (Gould, 1852)

A. s. rossicus (Buturlin, 1933): Severnoruska tundra do Tajmirskog poluostrva. Mala; sa kratkim i čvrstim kljunom i uskim narandžastim pojasom. Anser fabalis rossicus je vrsta koja je obuhvaćena "Sporazumom o zaštiti afričko-azijskih migratornih ptica močvarica" (AEWA).
A. s. serrirostris (Gould, 1852): Istočnosibirska tundra. Velika; sa dugačkim i glomaznim kljunom i uskim narandžastim pojasom.

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Guska glogovnjača tajge (Anser fabalis fabalis) koja zimuje u Evropi dolazi trima migratornim pravcima: zapadnim, centralnim i istočnim putevima, što je dokazano analizom stabilnih izotopa sakupljenih sa njihovih letnih pera.^[4] Guska glogovnjača je retka zimovalica Srbije.

Reference[uredi | uredi izvor]

^ BirdLife International (2012). „Anser fabalis”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2014.3. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 4. 1. 2015.
^ ^a ^b Dunning, John B. Jr., ur. (1992). CRC Handbook of Avian Body Masses. CRC Press. ISBN 978-0-8493-4258-5.
^ Jobling, James A (2010). The Helm Dictionary of Scientific Bird Names. London: Christopher Helm. str. 48,157. ISBN 978-1-4081-2501-4.
^ Fox, A. D.; Hobson, K. A.; de Jong, A.; Kardynal, K. J.; Koehler, G.; Heinicke, T. (2017). „Flyway population delineation in Taiga Bean Geese Anser fabalis fabalis revealed by multi-element feather stable isotope analysis”. Ibis. 159 (1): 66—75. doi:10.1111/ibi.12417.

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

Sangster, George; Oreel, Gerald J. (1996). „Progres u taksonomiji guske glogovljače iz tajge i tundre”. Dutch Birding. 18 (6): 310—316.
Oates, John (1997). „Identification of Taiga Bean Goose and Tundra Bean Goose”. Birding World. 10 (11): 421—426.
Ruokonen, M.; Litvin, K.; Aarvak, T. (2008). „Taksonomija guske glogovnjače - kratkokljune guske”. Molecular Phylogenetics and Evolution. 48: 554—562. PMID 18550388. doi:10.1016/j.ympev.2008.04.038.
Brown, Dan (2010). „Identifikacija i taksonomija guske glogovnjače”. Birding World. 23 (3): 110—121.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Spisak ptica – Guska glogovnjača
Stranica vodiča za ptice - Guska glogovnjača
Cyberbirding: Slike guske glogovnjače
Anser fabalis na BirdLife.org (jezik: engleski)
„Anser fabalis”. Avibase.
„Guska glogovnjača”. Internet Bird Collection.
Interaktivna mapa na IUCN Red List maps
Audio zapis na Xeno-canto.

[IUCN-1] BirdLife International (2012). „Anser fabalis”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2014.3. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 4. 1. 2015.

[CRC-2] Dunning, John B. Jr., ur. (1992). CRC Handbook of Avian Body Masses. CRC Press. ISBN 978-0-8493-4258-5.

[job90-3] Jobling, James A (2010). The Helm Dictionary of Scientific Bird Names. London: Christopher Helm. str. 48,157. ISBN 978-1-4081-2501-4.

[4] Fox, A. D.; Hobson, K. A.; de Jong, A.; Kardynal, K. J.; Koehler, G.; Heinicke, T. (2017). „Flyway population delineation in Taiga Bean Geese Anser fabalis fabalis revealed by multi-element feather stable isotope analysis”. Ibis. 159 (1): 66—75. doi:10.1111/ibi.12417.

[1]

[2]

[3]

[4]