Pređi na sadržaj

Dan Svetog Patrika

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dan Svetog Patrika (St. Patrick’s Day), irski nacionalni praznik, slavi se 17. marta. Tradicija proslave ovog praznika stara je više od 1.000 godina i to je jedan od najveselijih verskih praznika. Slavi se u Irskoj, ali i u drugim krajevima sveta gde žive Irci.

Detelina je jedan od simbola praznika.

Legenda o Svetom Patriku[uredi | uredi izvor]

Prema legendi, Sveti Patrik je doneo hrišćanstvo u Irsku. Živeo je u petom veku i rodom je bio Britanac po imenu Sukat (Succat). Kao dečaka su ga oteli irski pirati i prodali ga kao roba. Za šest godina, koliko je bio u Irskoj kao rob, odlično je naučio jezik i običaje irskog naroda. Bog mu se prikazao i naučio je da se moli i sluša božje poruke. Jedne noći u snu je čuo reči: „Evo, tvoj brod je spreman” (Behold, your ship is ready) i znao je da je došlo vreme za beg. Uspeo je da se vrati u Englesku, roditeljima, ali je dobio božanski zadatak da se vrati u Irsku i uputi irski narod u hrišćanstvo. Za života je sagradio mnogo crkava širom Irske i pokrstio veliki broj Iraca.[1]

Interesantna je i legenda o tome da je Sveti Patrik oterao sve zmije sa ostrva. Istina je da na ostrvu ni danas nema zmija, ali naučnici smatraju da ovi gmizavci nikada nisu ni naseljavali Irsku. Tumačenje ove legende je da ona zapravo govori o proterivanju pagana. Činjenica je da se hrišćanstvo kao vatra širilo Irskom i da je 200 godina nakon smrti Svetog Patrika svo stanovništvo ovog ostrva bilo pokršteno.[1]

Tradicija[uredi | uredi izvor]

Dan Svetog Patrika u Omi, gradu u Severnoj Irskoj
Kiselica
Parada na Dan Sv. Patrika u Brizbejnu 1927. godine

Na Dan Svetog Patrika, irske porodice ujutru tradicionalno idu u crkvu, a popodne slave uz pesmu i ples. Na ovaj dan prekida se post na jedan dan, služi se pivo i tradicionalna irska jela pripremljena od slanine i kupusa.[2] Ovo je izuzetno veseo praznik. Zelena boja je dominantna pri dekorisanju, a postoji i običaj da onoga ko na sebi nema nešto zeleno svako dete ima pravo da uštine.[1]

Simboli praznika[uredi | uredi izvor]

Tradicionalni simboli praznika Dan Svetog Patrika su detelina sa tri lista (shamrock) i zelena boja.[2] Jedan od običaja je da se na dan praznika dragim osobama poklanja nakit sa ukrasima u obliku deteline, izrađenim od smaragda, dragog kamena izrazito zelene boje.[1]

Detelina sa tri lista[uredi | uredi izvor]

Još jedna legenda govori o tome da je Sveti Patrik, da bi Ircima objasnio smisao hrišćanstva, koristio detelinu, tako da je detelina sa tri lista u Irskoj postala simbol Svetog Trojstva. Istina je nešto drugačija. Detelina je tek u 17. veku postala simbol ovog praznika. Do tada se nosio krst Svetog Patrika, specijalno napravljen za tu priliku.[3] Detelina je u keltskoj mitologiji bila sveta biljka i bila je simbol ponovnog buđenja proleća.[1]

Podeljena su mišljenja o tome koja vrsta deteline je pravi Shamrock. Prednjači mala detelina (Trifolium dubium ili Trifolium minus), a za njom slede: bela detelina (Trifolium repens), sitna lucerka (Medicago lupilina), zvezdan (Lotus corniculatus), lesandra (Smyrnium olastrum) i kiselica (Oxalis acetosella).[4]

Zelena boja[uredi | uredi izvor]

Još 1681. godine engleski putopisac Tomas Dineli piše o proslavi Dana Svetog Patrika u Irskoj. Između ostalog napominje da Irci za ovu priliku nose Keltske krstove, šešire kite zelenim trakama, a odeću listovima deteline. Krstove su uglavnom nosila deca, koja su ih i pravila, od papira ili kartona i ukrašavala ih raznobojnim trakama, sa rozetom od zelene svile u centru. Zna se da je zelena boja povezana sa Irskom bar od 1640, kada je Irska katolička konfederacija istakla svoju zelenu zastavu sa harfom, a pouzdani podaci o upotrebi zelenih traka i listova deteline na Dan Svetog Patrika datiraju još s kraja 17. veka.[5]

Savremeni odnos prema prazniku[uredi | uredi izvor]

Parada na Dan Sv. Patrika u Dablinu
Parada na Dan Sv. Patrika u San Francisku

U Irskoj se Dan Svetog Patrika tradicionalno smatra religioznom svetkovinom i sve do 1970. godine zakonom je bilo zabranjeno ugostiteljskim objektima da rade na taj dan. Početkom 1995. godine irska vlada započela je kampanju da se Dan Svetog Patrika iskoristi kao reklama za turizam i promociju Irske. Festival koji se na Dan Svetog Patrika organizuje u Dublinu poseti preko milion ljudi.[2]

Dan Svetog Patrika danas se slavi širom sveta, a u SAD dobio novu dimenziju. Na ovaj dan širom zemlje organizuju se parade, trke i slične manifestacije. Služi se jarko zeleno pivo obojeno jestivom bojom, što se u Irskoj ne može videti. U Čikagu i još nekim američkim gradovima se čak i reka boji u zeleno na par sati.[1]

Poznati simbol je i Leprikon, mali bradati muškarac obučen u zeleno. U keltskoj tradiciji ovi čovečuljci su bili male zlice, koje su i vile izbegavale. Prema „legendi”, koja je zapravo smišljena u marketinške svrhe, ovi mali čovečuljci su obućari koje je najlakše pronaći ako se pratiti zvuk njihovog čekića. A važno ih je pronaći i uhvatiti zato što jedino oni znaju tajnu lokaciju ćupa sa zlatom.[1]

Dan Svetog Patrika u Srbiji[uredi | uredi izvor]

U Beogradu se od 2013. godine proslavlja Dan Svetog Patrika.[6] Ovaj praznik obeležava se nizom manifestacija povezanih sa irskom kulturom i tradicijom (koncerti, filmovi, pozorišne predstave, izložbe i sl.), a pojedini značajni objekti tokom noći osvetljeni su zelenom bojom.[7]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e Amarilis, Dragana. „Dan Svetog Patrika”. abc amarilisonline. Pristupljeno 17. 3. 2017. 
  2. ^ a b v Vujčić, Nemanja. „Dan svetog Patrika - irski nacionalni praznik!”. Svet plus. Pristupljeno 17. 3. 2017. 
  3. ^ Haggerty, Bridget. „Emblems of Ireland: The Shamrock”. irish culture and customs. Pristupljeno 17. 3. 2017. 
  4. ^ Emblems Of Ireland (PDF). Causeway Coast & Glens Borough Council. Arhivirano iz originala (PDF) 15. 02. 2017. g. Pristupljeno 17. 3. 2017. 
  5. ^ Cronin & Adair 2002
  6. ^ „Dan Svetog Patrika i u Beogradu: Sutra počinje peti Beogradski irski festival”. Blic online. 5. 3. 2017. Pristupljeno 17. 3. 2017. 
  7. ^ Antonijević, Marija (15. 3. 2017). „U ZNAKU SVETOG PATRIKA Most na Adi, Palata Albanija i Stari dvor u zelenoj boji”. Blic online. Pristupljeno 17. 3. 2017. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]