Dvorac Obrenovića u Takovu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Izgled nekadašnjeg dvorca u Takovu

Dvorac Obrenovića u Takovu je nekadašnji letnjikovac koji je 1902. godine narod Rudničkog kraja izgradio kao poklon kralju Aleksandru i kraljici Dragi Obrenović.[1][2]

Inicijativa o podizanju[uredi | uredi izvor]

Inicijativu za podizanju dvorca o trošku naroda pokrenuo je 1899. godine tadašnji načelnik Rudničkog okruga Svetozar Šurdilović, nadajući se da će tako steći poseban ugled i privilegije kod kraljevskog para. Trospratni letnjikovac je osmišljen u švajcarskom stilu i podignut je narodnim kulukom za nepune dve godine, svega stotinak metara od čuvenog Takovskog grma. Građevina je imala 36 prostorija, bilijar salu, brojne salone itd.[3]

ilustracija dvorca iz 1903, časopis Nova Iskra

Izgrađen dvorac u Takovu je predat na korišćenje poslednjim Obrenovićima na Malu Gospojinu 1902. godine. Tog dana je priređen svečani doček i predaja ključeva, da bi uveče kralj i kraljica sa svitom otišli za Beograd, bez želje da prenoće u njemu. Oni nikad više nisu posetili ovaj dvorac, a nije prošlo mnogo do 29. maja 1903. godine kada su ubijeni. Građevina je vrlo brzo ostala sama i zapuštena te je počela da propada. Nakon ubistva poslednjih Obrenovića, o narodnom daru više niko nije vodio računa. Čitavo pokućstvo od 2500 predmeta je na razne načine došlo do raznih ustanova, ali i privatnih lica.[4] Zaboravljen, ogoljen i ostavljen na milost i nemilost meštanima, dvorac je 1917. godine tokom Prvog svetskog rata stradao u požaru i izgoreo do temelja, da bi bio dokrajčen 1943. godine u Drugom svetskom ratu. Imovina se raznosila, uzimala, prodavala i preprodavala, dok se jedan mali deo čuva u Muzeju rudničko-takovskog kraja u Gornjem Milanovcu.

Muzejski eksponati[uredi | uredi izvor]

U sklopu stalne postavke pod nazivom „Pokloni i otkupi – vreme dinastije Obrenović” u pomenutoj ustanovi nalaze se eksponati iz ove vile. Reč je o četrnaest predmeta. To su: velika stolica od punog drveta sa kožnim naslonom, okrugla zelena činija za voće sa floralnim ornamentima, deo bogato dekorisanog escajga izrađenog od punog srebra i šimširovog drveta, izrezbarena i ukrašena četvorostrana škrinja sa poklopcem, porcelanski tanjiri sa monogramom Aleksandra Obrenovića, četiri veoma elegantne staklene čaše, luksuzan višedelni luster od mesinga sa središnjim kobaltnim delom „plitke” površine itd.[4][5]

Rekonstrukcija[uredi | uredi izvor]

Dokumentacija o originalnom izgledu dvorca pronađena je u Beču. Na osnovu tih nacrta arhitekte su ponovo izradile projektnu dokumentaciju za izgradnju novog dvorca. Trenutno je u planu rekonstrukcija ovog letnjikovca slavne srpske dinastije. Navodno, ceo kompleks će osim samog dvorca sadržati parkovske površine i veštačko jezero sa sadržajima koji bi mogli da privuku turiste. Ideja je da dvorac bude polurezidencijalnog karaktera, da se u njemu primaju zvanice od najvažnijeg državnog interesa, dok bi drugi deo dvorca bio otvoren za posetioce.[6]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „DVORAC KOJI SU SRBI MRZELI Narod ga je sagradio za Obrenoviće, koji nikada u njemu nisu prespavali, ali ih je stigla NARODNA KLETVA”. Blic. Pristupljeno 12. 12. 2019. 
  2. ^ „Gornji Milanovac: Dvorac Obrenovića u Takovu”. Pressek. Arhivirano iz originala 12. 12. 2019. g. Pristupljeno 12. 12. 2019. 
  3. ^ „Ponovo se gradi dvorac Obrenovića”. RTS. Pristupljeno 12. 12. 2019. 
  4. ^ a b Marušić, Aleksandar (7. 3. 2020). „Predmeti iz Takovskog dvorca”. Muzej rudničko-takovskog kraja. Pristupljeno 9. 6. 2021. 
  5. ^ „Stalna postavka „Pokloni i otkupi – vreme dinastije Obrenović. Muzej rudničko-takovskog kraja. Pristupljeno 8. 6. 2021. 
  6. ^ „Dvorac Obrenovića u Takovu biće najreprezentativniji objekat u Srbiji”. Glas zapadne Srbije. Pristupljeno 12. 12. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]