Pređi na sadržaj

Donje Korminjane

Koordinate: 42° 30′ 25″ S; 21° 37′ 34″ I / 42.5069° S; 21.6261° I / 42.5069; 21.6261
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Donje Korminjane
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugKosovskopomoravski
OpštinaKosovska Kamenica
Geografske karakteristike
Koordinate42° 30′ 25″ S; 21° 37′ 34″ I / 42.5069° S; 21.6261° I / 42.5069; 21.6261
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina448 m
Donje Korminjane na karti Srbije
Donje Korminjane
Donje Korminjane
Donje Korminjane na karti Srbije

Donje Korminjane (alb. Kormnjani i Poshtëm) je naselje u opštini Kosovska Kamenica na Kosovu i Metohiji. Po zakonima samoproglašene Republike Kosovo naselje se nalazi u sastavu opštine Ranilug. Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Donje Korminjane površine 828 ha. Nalazi se istoku Kosova u Kosovskom Pomoravlju, duž toka reke Binačke Morave, u podnožju brda Butka, Šanak i Čuka. Od administrativnog prelaza sa Srbijom — Končulj je udaljeno 3-4 kolometra. Iznad sela, u brdima, pronađeni su ostaci starog naselja. Tu se nalazi i manastir Izmornik, jedini u ovom delu Kosovskog pomoravlja. Godine 1764. pominju se priložnici manastiru Deviču iz Donjeg i Gornjeg Korminjana. U blizini sela se nalazila stara srpska crkva. U sadašnjoj crkvi Presvete Bogorodice sačuvane su freske iz perioda kada je sagrađena krajem 18. ili početkom 19. veka, a proširena sredinom 19. veka i oslikana 1870. godine.[1]

Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi izvor]

Podaci iz 1929. godine[2]:

  • Sekulići (5 k., Sv. Nikola). Starinom iz Mučibabe, odakle su se preselili oko 1780. godine zbog zuluma.
  • Vlajkovići (11 k., Sv. Jovan), preseljeni iz Slubice kad i Sekulići.
  • Mendžisci (6 k., Sv. Arhanđeo), doseljeni iz Nesvrte kod Surdulice posle Vlajkovića. Prezime im je po mehandžiluku njihovih predaka.
  • Popovci (14 k., Sv. Nikola), doseljeni iz Letovice posle Vlajkovića.
  • Grujići (8 k., Sv. Dimitrije), doseljeni iz gostivarskog kraja u Makedoniji posle Popovaca.
  • Nojinci (2 k., Sv. Nikola), iseljeni iz Toponice oko 1810. godine.
  • Osmajovići (2 k., Sv. Dimitrije), doseljeni iz Blata oko 1810. godine.
  • Jeninkići (1 k., Sv. Arhanđeo), preseljeni iz Lovca oko 1810. godine, kad su im se seljaci počeli „turčiti“.
  • Kamiševići (12 k., Sv. Đorđe Alimpije), preseljeni oko 1830. godine iz Gornjeg Korminjana od istoimenog roda, što ih je plavio potok. Starinom su iz Gornje Šipašnice, iz starine iseljeni zbog zuluma arbanaških.
  • Totinci (2 k., Sv. Arhanđeo), preseljeni iz Gornjeg Korminjana od istoimenog roda oko 1870. godine. Starinom su iz Vitine.
  • Ivčići (3 k., Sv. Đorđe), preseljeni iz Gornjeg Korminjana 1910. godine.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Naselje ima srpsku etničku većinu. Broj stanovnika na popisima:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Spomenici kulture u Srbiji
  2. ^ Atanasije Urošević — Gornja Morava i Izmornik (Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 28) — Srpski etnografski zbornik (knjiga LI), Beograd 1935)[1][2]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]