Dragoslav Ražnatović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dragoslav Ražnatović
Dragoslav Ražnatović (stoji u sredini) i jugoslovenski reprezentativci 1968.
Lični podaci
Puno ime Dragoslav Ražnatović
Datum rođenja (1941-04-19)19. april 1941.(83 god.)
Mesto rođenja Vranje, Kraljevina Jugoslavija
Državljanstvo SFRJSrbija
Visina 1,90 m
Informacije o karijeri
Pozicija krilo
Seniorska karijera
Godine Klub
Radnički Beograd
Nešatel
Reprezentativna karijera
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija SFR Jugoslavija

Dragoslav Ražnatović (rođen 19. aprila 1941. godine u Vranju) je nekadašnji jugoslovenski i srpski košarkaš. Poznat je po dugogodišnjem igranju za reprezentaciju Jugoslavije kao i Radničkog sa Crvenog krsta.

Karijera[uredi | uredi izvor]

Dragoslav Ražnatović je dugi niz godina igrao za Radnički. Bio je deo najvećeg uspeha u istoriji ovoga kluba a to je osvajanje šampionske titule Jugoslavije 1973. godine.[1] Iako je dve godine pre toga Radnički ispao iz prve lige, trener Slobodan Ivković se po povratku iz OKK Beograda maksimalno posvetio pravljenju šampionskog tima. Radnički je te sezone obezbedio titulu u pretposlednjem kolu, pobedom nad Bosnom. A titulu su proslavili u zadnjem kolu pobedivši Jugoplastiku sa 112:105. Pored Ražnatovića šampionski tim činili su još: Srećko Jarić, Dragan Vučinić, Milovan Tasić i dr. Nakon toga Radnički je uspeo da stigne do polufinala Kupa Šampiona, kada su poraženi od italijanskog Varezea. Ražnatović je kasnije izjavio kako je tek sa 31 godina od trenera Ivkovića učio neke detalje, zbog kojih je Ivkovića smatrao vrhunskim trenerom.[2]

Reprezentacija[uredi | uredi izvor]

Tokom 60-tih godina bio je standardni član reprezentacije Jugoslavije. Tih godina su započeti veći uspesi i osvajanja medalja na velikim takmičenjima. Na Olimpijadi 1968. reprezentacija je osvojila srebrnu medalju, Dragoslav je na tom prvenstvu postizao u proseku 4,6 poena po utakmici.[3]

Funkcioner[uredi | uredi izvor]

Po završetku igračke karijere, jedno vreme je bio predsednik upravnog odbora Radničkog. Tokom najtežih godina u istoriji ovoga kluba 2001. godine, borio se za svoj klub kojem su u to vreme oduzimani igrači. [4] Takođe jedno vreme je bio predsednik Košarkaškog saveza Jugoslavije.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Okupili se šampioni sa Crvenog krsta”. Politika. 14. 4. 2013. Pristupljeno 28. 9. 2015. 
  2. ^ „Sećanje na Džejmsa Dina Crvenog krsta”. Politika. 14. 10. 2007. Pristupljeno 28. 9. 2015. 
  3. ^ „Statistika sa Olimpijskih igara 1968”. basketball-reference.com. Pristupljeno 28. 9. 2015. 
  4. ^ „Pobedio lobi”. arhiva.glas-javnosti.rs. 4. 7. 2001. Pristupljeno 28. 9. 2015. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]