Pređi na sadržaj

Dragoljub Mirjanić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dragoljub Mirjanić
Lični podaci
Datum rođenja(1954-11-02)2. novembar 1954.(69 god.)
Mesto rođenjaRomanovci, FNRJ

Dragoljub Mirjanić (Romanovci, 2. novembar 1954) srpski je fizičar, biofizičar, profesor, nekadašnji rektor Univerziteta u Banjaluci i član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1954. u Romanovcima kod Gradiške.[1] Diplomirao je 1977. na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, magistrirao u Zagrebu 1981, a doktorirao 1983. sa doktorskom tezom „Analiza dielektričnih osobina molekularnih kristala i feroelektrika“ na na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Profesor je fizike i biofizike Mašinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci[2], i Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci. Bio je član Društva matematičara, fizičara i astronoma Jugoslavije, Društva za mikroelektronske dijelove i materijale Jugoslavije, Društva fizičara Jugoslavije, Evropskog društva fizičara, Američkog bibliografskog instituta, ekspert Saveznog komiteta Jugoslavije za nauku, tehnologiju i informatiku, i drugih naučnih društava. Predsednik je i Društva fizičara Republike Srpske, bio je predsednik Rektorske konferencije Republike Srpske, član Savjeta za reformu obrazovanja u Republici Srpskoj, i Savjeta za unapređenje visokog obrazovanja u Republici Srpskoj.[3][4]

Bio je rektor Univerziteta u Banjaluci u periodu od 1992. do 2006. godine.[3] Član je Balkanske akademije nauka i samoodrživog razvoja od 2001, i redovni član Akademije nauka i umjetnosti Centralne Evrope od 1997. Dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske je postao 27. juna 1997, a redovni 21. juna 2004. Obavalja dužnost generalnog sekretara Akademije, i člana predsedništva ANURS. U periodu od 1996. do 1998. je bio potpredsednik Republike Srpske.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Autor je devet udžbenika, i preko 150 naučnih radova.

  • Mirjanić Dragoljub: Životni i stvaralački put Nikole Tesle, Zbornik radova „Ideje Nikole Tesle“, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banjaluka (2006)
  • Mirjanić Dragoljub: Bolonjski prosec i novi model Univerziteta, Zbornik radova „Spomenica Rajku Kuzmanoviću“, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banjaluka (2006)
  • Mirjanić Dragoljub: Visoko obrazovanje u Republici Srpskoj 1992. – 2007. Zbornik radova naučnog skupa „Republika Srpska – petnaest godina postojanja i razvoja“, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banjaluka (2007)
  • Mirjanić Dragoljub: Naučnoistraživački kapaciteti u Republici Srpskoj i njihovo uključivanje u evropski istraživački prostor, Naučni skup „Republika Srpska – petnaest godina postojanja i razvoja“, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banjaluka, 26-27. juni 2007.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Dragoljub Mirjanić”. Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. Pristupljeno 19. 1. 2022. 
  2. ^ „Dragoljub Mirjanić”. Medicinski fakultet u Banja Luci. Pristupljeno 19. 1. 2022. 
  3. ^ a b „Dragoljub Mirjanić”. Srpska enciklopedija. Pristupljeno 19. 1. 2022. 
  4. ^ Beogradu, Računski centar, Elektrotehnički fakultet, Univerzitet u. „Akademik prof. dr Dragoljub Mirjanić (1992-2006)”. UNIBL (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-31. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]