Erfurt

Koordinate: 50° 58′ 41″ S; 11° 01′ 45″ I / 50.97806° S; 11.02917° I / 50.97806; 11.02917
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Erfurt
Erfurt
Katedrale Dom i Zeveri
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Nemačka
Savezna državaTiringija
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 203.333 [1]
 — gustina755,6 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate50° 58′ 41″ S; 11° 01′ 45″ I / 50.97806° S; 11.02917° I / 50.97806; 11.02917
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina195 m
Površina269,1 km2
Erfurt na karti Nemačke
Erfurt
Erfurt
Erfurt na karti Nemačke

Položaj grada u okrugu
Ostali podaci
GradonačelnikAndreas Bausewein (SPD)
Poštanski broj99084, 99085, 99086, 99087, 99089, 99090, 99091, 99092, 99094, 99095, 99096, 99097, 99098, 99099
Pozivni broj361, 36208, 36202, 36203, 36204, 30361
Registarska oznakaEF, L, LF
Veb-sajt
www.erfurt.de

Erfurt (nem. Erfurt, glsrp. Jarobrod) grad je u nemačkoj saveznoj državi Tiringija. Glavni grad je Tiringije, i proizvodni centar sa 196.500 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Erfurt je prvi put pomenut 742. pod imenom Erfesfurt(Erphesfurt). Bio je važan trgovački centar tokom srednjeg veka blizu gaza na reci Geri. 1392. je osnovan Erfurtski univerzitet koji je bio poznat u svoje doba, ali se ugasio 1816. Tokom 1664. Erfurt je došao pod kontrolu Nadbiskupije Majnc, a tokom 1802. postao je deo Pruske. Erfurtski kongres je bio susret Napoleona i ruskog cara Aleksandra I Romanova 1808. godine, koji su se dogovorili da Veliku Britaniju pozovu da prekine rat protiv Francuske, da priznaju vlast Rusije nad Finskom i da u slučaju rata sa Austrijom Rusija treba svim sredstvima i vojskom da pomogne Francuskoj. Mada okružen tiringijskom teritorijom, grad je ostao u sastavu Pruske do 1945. Nakon ujedinjenja Nemačke, Erfurt je postao glavni grad ponovo uspostavljene savezne države Tiringije.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Simbol Erfurta je spoj dve crkve, katolička katedrala Mariendoma (Mariendom) i takođe katolička Zeveri-crkva (Severikirche), koje stoje odmah jedna pored druge.

Još jedna znamenitost grada je most Kremer (Krämerbrücke) (u prevodu piljarski most) preko reke Gere. Most je pokriven zgradama i prema tome naselje jen. Izgrađen je 1325. sa crkvama na obe strane -jedna od ovih crkava još uvek postoji.

Znamenitost Erfurta je i Augustinski manastir (Augustinerkloster), drevni manastir u kom je Martin Luter živeo kao kaluđer od 1505. do 1511.

Erfurt je rodno mesto jednog od rođaka Johana Sebastijana Baha, Johana Bernharda Baha (1676—1749), kao i sociologa, Maksa Vebera (1864—1920).

Student Robert Štajnhojzer je 26. aprila 2002. ubio 13 nastavnika, 2 studenta, policajca, i izvršio samoubistvo u gimnaziji Gutenberg. Vidi Erfurtski masakr.

Na erfurtski aerodrom se avionom može stići preko Minhena.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 195 m. Površina opštine iznosi 269,1 km².

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 203.333 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 756 stanovnika/km². Posjeduje regionalnu šifru (AGS) 16051000.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Mjesto Država Vrsta saradnje Od
San Migel de Tukuman Argentina partnerstvo 1993.
Kališ Poljska partnerstvo 1984.
Vilnjus Litvanija partnerstvo 1972.
Đer Mađarska partnerstvo 1971.
Lil Francuska partnerstvo 1988.
Loveč Bugarska partnerstvo 1971.
Haifa Izrael partnerstvo 2000.
Sjudžou Kina partnerstvo 2005.
Šani SAD partnerstvo 1993.
Izvor[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]