Živinice

Koordinate: 44° 27′ 06″ S; 18° 38′ 58″ I / 44.45165° S; 18.64957° I / 44.45165; 18.64957
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Živinice
Snimak Živinica iz vazduha
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetFederacija BiH
KantonTuzlanski kanton
GradŽivinice
Stanovništvo
 — 2013.Rast 16.157
Geografske karakteristike
Koordinate44° 27′ 06″ S; 18° 38′ 58″ I / 44.45165° S; 18.64957° I / 44.45165; 18.64957
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Živinice na karti Bosne i Hercegovine
Živinice
Živinice
Živinice na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj75270
Pozivni broj035
Veb-sajtwww.zivinice.ba

Živinice su gradsko naselje i sjedište istoimene jedinice lokalne samouprave u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini, koji se nalazi južno od Tuzle. Administrativno pripada Tuzlanskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u Živinicama je popisano 16.157 lica.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Na širem području živjeli su: Iliri, Kelti, Grci i Rimljani. U sedmom vijeku trajno se nastanjuju slovenska plemena. Srednjovekovna teritorija Živinica bila je u sastavu Bosanske države do dolaska Turaka u Bosnu. Naselje Živinice kao urbana sredina nastalo je vjerovatno u XVIII veku. Postojanje prvih srednjovekovnih utvrđenja „Gradina“ u Nevrenči, „Grad Jasičak“ iznad Bašigovaca, „Džebarska gradina“, „Grad-Čaršija“ iznad Gornje Višće, ukazuju na činjenicu da su okolna naselja dosta starog porekla.

Postoje tri verzije o imenu Živinice. Jedna je verzija po M. Hadžijaniću koja kaže: Naišao sam na jedan turski dokument iz 1764. godine u kojem se spominju Živinice i to doslovno ovako: „Živinice, zvano Uskopči, vjerovatno (Oskovci) u nahiji Tuzla“.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Živinice
2013.[2]1991.1981.[3]1971.[4]1961.
Ukupno16 157 (100,0%)11 947 (100,0%)7 957 (100,0%)5 426 (100,0%)4 022 (100,0%)
Bošnjaci13 765 (85,20%)7 083 (59,29%)14 077 (51,24%)13 106 (57,24%)11 579 (39,26%)1
Hrvati1 334 (8,256%)1 552 (12,99%)1 475 (18,54%)1 326 (24,44%)1 221 (30,36%)
Bosanci255 (1,578%)
Romi187 (1,157%)12 (0,151%)3 (0,055%)
Srbi184 (1,139%)1 597 (13,37%)1 137 (14,29%)815 (15,02%)916 (22,77%)
Muslimani145 (0,897%)
Neizjašnjeni106 (0,656%)
Bosanci i Hercegovci73 (0,452%)
Ostali50 (0,309%)439 (3,675%)81 (1,018%)54 (0,995%)17 (0,423%)
Albanci26 (0,161%)14 (0,176%)14 (0,258%)8 (0,199%)
Turci12 (0,074%)
Nepoznato9 (0,056%)
Jugosloveni7 (0,043%)1 276 (10,68%)1 113 (13,99%)61 (1,124%)254 (6,315%)
Crnogorci2 (0,012%)36 (0,452%)36 (0,663%)1 (0,025%)
Slovenci2 (0,012%)9 (0,113%)5 (0,092%)22 (0,547%)
Mađari2 (0,025%)6 (0,111%)2 (0,050%)
Makedonci1 (0,013%)2 (0,050%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]