Ivo Kurtović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ivo Kurtović
Lični podaci
Datum rođenja1910.
Mesto rođenjaSupetar, Austrougarska
Datum smrti1972.
Mesto smrtiBeograd, SFR Jugoslavija

Ivo Kurtović (Supetar na Braču, 1910Beograd, 1972) bio je arhitekta, redovni profesor Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, jedan od najznačajnijih arhitekata u SFR Jugoslaviji.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Poreklom je Hrvat — otočanin. Veći deo svoga života proveo je radeći u Beogradu, ali je zadržao svoj karakterističan naglasak.

Bračanin Ivo Kurtović je arhitekta koji je nakon studija u Zagrebu i završetka studija u Beogradu ostvario mnoga velika ostvarenja od kojih se ističu projekti za Zbirku Pavla Beljanskog u Novom Sadu zgradu Spoljnotrgovinske komore u Knez-Mihajlovoj ulici, zgradu Nove biblioteke obe u Beogradu koju je i izveo i završio u potpunosti po svojim projektima od idejnog do projekata enterijera neposredno pre svoje smrti.

Narodna biblioteka Srbije
Zgrada Spomen-zbirke Pavla Beljanskog u Novom Sadu

Funkcionalni sklop zgrade biblioteke, koja je verovatno njegovo najveće delo, je postavljen sa namerom da zadovolji osnovne principe dobro organizovane zgrade biblioteke: jasnu odeljenost osnovnih funkcionalnih grupa i brzi transport bibliotečkog materijala do korisnika. Pošto je završio idejni projekat za zgradu biblioteke Ivo Kurtović je obišao sve velike biblioteke u svetu. U rešenju su uočljive su tri osnovne grupe: skladišta, čitalački deo i radni trakt. Objekat je funcionalno, strukturno i likovno raščlanjem na dva osnovna volumena spojena veznim delom i u okviru modularno raščlanjene ljušture formiran je živi i fleksibilni prostor za razvijanje svake od funkcija. Zgrada Narodne biblioteke je nezaobilazan objekat u Beogradu zbog značaja institucije za kulturu i zbog smirenosti, ritma i mere kojima se odlikuje arhitektonsko rešenje, donoseći odjek tradicije u sebi.

Svojim delima dao je veliki doprinos razvoju arhitekture i arhitektonske misli 20. veka i smatrao je i uvek naglašavao da arhitektura nije nauka, niti umetnost po svim dilemama da li se arhitektura smatra naukom ili je ona umetnost već je jednostavno arhitektura.[1]

U mladosti Kurtović se uspešno bavio košarkom, a igrao je i stoni tenis.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ prof. Arh. Ivo Kurtović Atelje i predavanja na Arhitektonskom fakultetu iz biblioteka Beograd 1971/72.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Enciklopedija likovnih umjetnosti, L.Z. FNRJ, Zagreb, 1969.
  • Mala Prosvetina enciklopedija, Beograd, 1959.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]