Ilija Fonlamov Francisković

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ilija Fonlamov Francisković
Lični podaci
Datum rođenja(1996-02-16)16. februar 1996.(28 god.)
Mesto rođenjaNiš, Savezna Republika Jugoslavija
Umetnički rad
Uticaji odMatijas Grinevald
Najvažnija dela
NagradeMeđunarodna nagrada za poeziju "Venac-Vijenac-Venec"

Ilija Fonlamov Francisković (Niš, 16. februar 1996) srpski je slikar i pesnik, najpoznatiji po svojoj zvaničnoj slici proslave 1700 godina od donošenja Milanskog edikta, Carev edikt.

Život i stvaralaštvo[uredi | uredi izvor]

Rođen je u porodici folksdojčersko-srpskog porekla, koja se krajem 17. veka doselila u Banat, a kasnije u Niš.[1] Sa slikarstvom se upoznao u šestoj godini, a njime se bavi od svoje dvanaeste godine. Zbog svog stila, prilikom svog školovanja u Austriji, prozvan je reinkarnacijom nemačkog renesansnog slikara iz 16. veka Matijasa Grinevalda.[2] Njemu se pripisuju i epiteti čuda od deteta i supertalenta, upravo zbog svojih godina, te činjenice da je počeo da stvara jako rano, ali i odsustva zvaničnog školovanja. Pored slike Carev edikt koju je naslikao sa sedamnaest godina u čast sedamnaest vekova Milanskog edikta, naslikao je i sliku Jevrej i njegova vera u čast žrtava Holokausta u Nišu i Srbiji, a sedamdeset godina od početka istog. Zbog talenta je dobio predloge da isti usavšava na Bečkoj akademiji likovnih umetnosti, to jest Visokoj školi lepih i primenjenih umetnosti u Parizu. Najmlaći je i jedan od prvih umetnika iz Srbije čija dela procenjuje dve najrenomiranije nemačke i evropske aukcijske kuće, Nojmajster iz Minhena, i aukcijska kuća Aukcionata iz Berlina. Prilikom procena njegove tri slike: Evanđelist, Cvet Božiji i Vaskrsnuće Hristovo, pridobio je epitet princa evropskog slikarstva trenutne decenije. Njegov stil karakteriše tamna pozadina iz koje izranja emotivan i jasan lik, pre svega zbog kasne gotike i rane renesanse pod čijim uticajem stvara. Najveća inspiracija mu je hrišćanstvo, kako pravoslavno, tako i katoličko.

Zbog svog šarolikog porekla, sebe podjednako smatra Nemcem, Srbinom, Crnogorcem i Bugarinom, ali pre svega građaninom sveta[3] Bavi se i humanitarnim radom i pisanjem.[4]

Prvi je laureat Međunarodne nagrade za poeziju "Venac-Vijenac-Venec" za zbirku pesama "Erinerung".

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]