Karl Švarcšild

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Karl Švarcšild
Lični podaci
Datum rođenja(1873-10-09)9. oktobar 1873.
Mesto rođenjaFrankfurt na Majni, Nemačka
Datum smrti11. maj 1916.(1916-05-11) (42 god.)
Mesto smrtiPotsdam, Nemačka
ObrazovanjeUniverzitet Ludvig Maksimilijan u Minhenu
Naučni rad
Poljeastronomija, astrofizika
InstitucijaGetingenska opservatorija, Potsdamska opservatorija

Karl Švarcšild (nem. Karl Schwarzschild; Frankfurt na Majni, 9. oktobar 1873Potsdam, 11. maj 1916) je bio nemački astrofizičar i astronom. Bio je direktor Getingenske opservatorije, a zatim i direktor najveće nemačke astrofizičke opservatorije u Potsdamu. Izuzetno svestran astronom koji je dao doprinos u velikom broju njenih grana.

U početku karijere se bavio najviše nebeskom mehanikom, uključujući plimske deformacije, Poenkareovu teoriju rotirajućih tela i Laplasov model nastanka Sunčevog sistema.[1]

Proučavajući Opštu teoriju relativnosti došao je 1915. (dok je bio na Ruskom frontu i to iste godine kad je Ajnštajn objavio OTR) do poznatog (i prvog) rešenja Ajnštajnovih jednačina polja za najjednostavniji slučaj, sferno nerotirajuće telo. Ovo Švarcšildovo rešenje opisalo je geometriju prostor-vremena oko tačkaste mase što je dovelo do prvog relativističkog izučavanja crnih rupa. Švarcšildov radijus opisuje veličinu horizonta događaja nerotirajuće crne rupe. Matematička formulacija ove geometrije prostora naziva se Švarcšildova metrika.[1][2]

Veliki doprinos dao je i u oblasti fotografske fotometrije. Otkrio je fotografski efekat (koji nosi njegovo ime) da fotografske emulzije gube osetljivost u uslovima slabe osvetljenosti ili jako kratkih ekspozicija, povezano sa optičkom dubinom same emulzije. Uveo je pojam kolor-indeksa, kako je nazvao razliku između fotografske i vizulne prividne veličine zvezde, koji se pokazao kao koristan kriterijum za spektralne karakteristike nebeskih tela.[2]

Još je radio na teorijskim modelima zvezdanih atmosfera, konstruisao pokretnu kasetu pomoću koje je izradio katalog Göttinger Aktinometrie. Takođe je otkrio interesantne, dotad nepoznate, pojedinosti o sastavu i fizici Halejeve komete, analizirao sopstvena kretanja zvezda naše Galaksije.[2]

Umro je 1916. godine ubrzo posle povratka kući od bolesti koju je dobio na Ruskom frontu za vreme Prvog svetskog rata.[1]

Imenovano u čast Karla Švarcšilda[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Karl Schwarzschild“. U Encyclopedia of Astronomy & Astrophysics, Nature Publishing Group, 2001
  2. ^ a b v Grupa autora, Mala enciklopedija Prosveta, Beograd, 1968

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]