Karl Švarcšild
Karl Švarcšild | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 9. oktobar 1873. |
Mesto rođenja | Frankfurt na Majni, Nemačka |
Datum smrti | 11. maj 1916.42 god.) ( |
Mesto smrti | Potsdam, Nemačka |
Obrazovanje | Univerzitet Ludvig Maksimilijan u Minhenu |
Naučni rad | |
Polje | astronomija, astrofizika |
Institucija | Getingenska opservatorija, Potsdamska opservatorija |
Karl Švarcšild (nem. Karl Schwarzschild; Frankfurt na Majni, 9. oktobar 1873 — Potsdam, 11. maj 1916) je bio nemački astrofizičar i astronom. Bio je direktor Getingenske opservatorije, a zatim i direktor najveće nemačke astrofizičke opservatorije u Potsdamu. Izuzetno svestran astronom koji je dao doprinos u velikom broju njenih grana.
U početku karijere se bavio najviše nebeskom mehanikom, uključujući plimske deformacije, Poenkareovu teoriju rotirajućih tela i Laplasov model nastanka Sunčevog sistema.[1]
Proučavajući Opštu teoriju relativnosti došao je 1915. (dok je bio na Ruskom frontu i to iste godine kad je Ajnštajn objavio OTR) do poznatog (i prvog) rešenja Ajnštajnovih jednačina polja za najjednostavniji slučaj, sferno nerotirajuće telo. Ovo Švarcšildovo rešenje opisalo je geometriju prostor-vremena oko tačkaste mase što je dovelo do prvog relativističkog izučavanja crnih rupa. Švarcšildov radijus opisuje veličinu horizonta događaja nerotirajuće crne rupe. Matematička formulacija ove geometrije prostora naziva se Švarcšildova metrika.[1][2]
Veliki doprinos dao je i u oblasti fotografske fotometrije. Otkrio je fotografski efekat (koji nosi njegovo ime) da fotografske emulzije gube osetljivost u uslovima slabe osvetljenosti ili jako kratkih ekspozicija, povezano sa optičkom dubinom same emulzije. Uveo je pojam kolor-indeksa, kako je nazvao razliku između fotografske i vizulne prividne veličine zvezde, koji se pokazao kao koristan kriterijum za spektralne karakteristike nebeskih tela.[2]
Još je radio na teorijskim modelima zvezdanih atmosfera, konstruisao pokretnu kasetu pomoću koje je izradio katalog Göttinger Aktinometrie. Takođe je otkrio interesantne, dotad nepoznate, pojedinosti o sastavu i fizici Halejeve komete, analizirao sopstvena kretanja zvezda naše Galaksije.[2]
Umro je 1916. godine ubrzo posle povratka kući od bolesti koju je dobio na Ruskom frontu za vreme Prvog svetskog rata.[1]
Imenovano u čast Karla Švarcšilda[uredi | uredi izvor]
- Švarcšild (krater)
- Medalja Karla Švarcšilda
- Opservatorija Karl Švarcšild
- Švarcšildove koordinate
- Švarcšildova metrika (Švarcšildovo rešenje, Švarcšildova geometrija)
- Švarcšildov radijus (Švarcšildov horizont)
- Švarcšildova crna rupa
- Švarcšildov kriterijum
- Švarcšildov efekat u fotografiji, poznat i kao reciprocitet
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- O'Connor, John J.; Robertson, Edmund F. „Karl Švarcšild”. MacTutor History of Mathematics archive. University of St Andrews.
- Roberto B. Salgado The Light Cone: The Schwarzschild Black Hole
- Obituary in the Astrophysical Journal, written by Ejnar Hertzsprung
- Karl Švarcšild na sajtu MGP (jezik: engleski)
- Biography of Karl Schwarzschild Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. mart 2021) by Indranu Suhendro, The Abraham Zelmanov Journal, 2008, Volume 1.