Kijevski metro most

Koordinate: 50° 26′ 34″ N 30° 33′ 54″ E / 50.44278° S; 30.56500° I / 50.44278; 30.56500
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Metro most
Mіst Metro
Metro most u Kijevu
Koordinate50° 26′ 34″ N 30° 33′ 54″ E / 50.44278° S; 30.56500° I / 50.44278; 30.56500
Premošćujerijeka Dnjepar
MestoKijev
Ukrajina
Drugo imeKijevski metro most
Funkcijatransportni most
Vrstalučna konzola
Veb-sajtSlužbena stranica Kijevskog metroa
Karakteristike
Dužina682,64 m (2.239,6 ft)
Širina28 m (92 ft)
Istorija
ArhitektaGeorgij Fuks
Izvođačkijevski ogranak Državnog preduzeća „Sojuzdorproekt“

Kijevski metro most (ukrajinski jezik: Mіst Metro) ili Metro most je jedan od mostova u Kijevu. Metro most je prvi dio metro mosta brovarske perspektive koji se prostire preko rijeke Dnjepar u Kijevu, glavnom gradu Ukrajine. Napravili su ga Georgij Fuks[1] i I. Inosov, a izgrađen je 1965. godine, a za javni saobraćaj je otvoren 5. novembra 1965. godine. Most se koristi i za liniju metroa Svjatošinsko-Brovarska i za automobilski saobraćaj. Most metroa, zajedno sa Rusanovskim mostom, povezuje desni dio Kijeva sa kijevskim naseljima: Rusanovkom, Livoberežnim masivom, Voskresenkom, Šumskim masivom i rekreativnom zonom — Hidroparkom. Na desnoj obali Dnjepra, most se završava metro stanicom Dnjepro. Most je izgrađen nešto sjevernije od mosta Eugenije Boš, koji je porušen tokom Drugog svjetskog rata. Od 2008. godine most ima status „novootkrivenog objekta kulturnog nasleđa“, spomenika arhitekture i urbanizma, nauke i tehnike (bezbjednosni broj 529/1-Kv).[2]

Opis mosta[uredi | uredi izvor]

Most Metro je prva lučna struktura na svijetu sa velikim rasponima projektovanim na suvim spojevima. Maksimalni raspon između stubova je 116,97 m. Ukupna dužina mosta je 682,64 m. Širina gornjeg nivoa metroa je 9,4 m. Na donjim bočnim rasponima je kolovoz širine 7 metara u svakom smeru i pešački trotoari 2,5 m. metara širine.[3]

Metro most u Kijevu je dvospratna struktura za kretanje metro vozova (gornji nivo, u sredini) i motornih vozila (donji, sa strane). Most je projektovao kijevski ogranak Državnog preduzeća „Sojuzdorproekt“, a autor i glavni inženjer projekta izgradnje mosta je Georgij Borisovič Fuks.[1]

Metro most u Kijevu je dugačak 682,64 m, širok 28,9 m i nalazi se 20 m iznad rijeke Dnjepar. Most ima šest raspona lučno-konzolne konstrukcije dužine 117 i 87 m i dva nepotpuna raspona. Karakteristika projektnog rešenja je ugradnja polulučnih blokova kao konzola na nosače i njihovo spajanje na klinove sa naknadnim zatezanjem lučne armature. Konzole su sastavljene od odvojenih armirano-betonskih blokova povezanih metalnim vijcima. Most sa svoja dva raspona povezuje Venecijansko ostrvo, kao i lijevu i desnu obalu rijeke Dnjepar. Veći raspon sastoji se od povišenog centralnog metroa i bočnih automobila na odvojenim, nižim estakadama. I metro i automobilske staze imaju izrazitu lučnu konturu. To je zato što se metro linija nastavlja u brdo desne obale sa metro stanicom Dnjepro. Manji raspon nazvan Rusanivski most, koji povezuje Venecijansko ostrvo sa lijevom obalom rijeke Dnjepar, je više konvencionalniji nivo poveznice, odnosno to je nadvožnjak sa dvije sjeverne saobraćajne trake i južnom metro stazom. Broj saobraćajnih traka je 2+2.

Incident na Metro mostu u Kijevu[uredi | uredi izvor]

Teroristička okupacija mosta dogodila se 18. septembra 2019. godine.[4] Veteran Rusko-ukrajinskog rata Oleksій Belьko pretio je da će raznijeti most.[5][6] Zahtjevao je od vlasti da zaustave politiku kapitulacije u Donbasu. Saobraćaj je bio zaustavljen preko mosta na nekoliko sati, što je izazvalo velike probleme u saobraćaju širom grada, prije nego što je čovjek uhapšen. Utvrđeno je da nije imao u posjedu nikakav eksploziv, već samo puške, kojom je pucao iz policijskog drona.[7]

Nepoznata osoba je 1. juna 2020. godine objavila namjeru da digne u vazduh most Metro. Na lice mjesta stigli su borci specijalci koji su ubrzo zadržali „detonator“.[8].

Infrastrukturna obnova Metro mosta u Kijevu[uredi | uredi izvor]

Dana 2. januara 2019. godine izdata je naredba gradonačelnika o davanju saglasnosti na projekat kapitalne sanacije kolovoza mosta.[9] Trajanje kapitalne sanacije je bilo 22 mjeseca. Procenjeni trošak od 2. novembra 2018. godine godine iznosio je 1,825 milijardi UAH (64,8 miliona dolara, ili 56,9 miliona evra od 2. novembra 2018). Od bitnih izmjena planirano je proširenje trotoarskog dijela sa 2,5 na 3 metra uređenjem biciklističkih traka.

Planirano je privlačenje kredita EBRD (Evropska banka za obnovu i razvoj) u iznosu od 60 miliona evra na 13 godina.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Centralьniй deržavniй naukovo-tehnіčniй arhіv Ukraїni: Fuks Georgій Borisovič”. Arhivirano iz originala 23 veresnя 2015. g. Pristupljeno 25 veresnя 2011.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date=, |archive-date= (pomoć)
  2. ^ „Nakaz Mіnіsterstva kulьturi і turizmu Ukraїni vіd 07.11.2008 № 1285/0/16-08”. Arhivirano iz originala 11. 08. 2013. g. Pristupljeno 27. 03. 2024.  (Ob'єkti kulьturnoї spadщini Pečersьkogo raйonu v m. Kiєvі Arhivirano 2014-11-03 na sajtu Wayback Machine)
  3. ^ „Osoblivostі tehnіčnogo stanu ta kapіtalьnogo remontu mosta Metro čerez rіčku Dnіpro v m. Kiєvі. Žurnal «Promislovі sporudi і dorožnє budіvnictvo», № 2, (2019)”. Arhivirano iz originala 14 listopada 2020. g. Pristupljeno 14 listopada 2020.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date=, |archive-date= (pomoć)
  4. ^ „Oleksій Belьko – hto vіn ta čomu hoče pіdіrvati mіst Metro”. kyivnews.24tv.ua (na jeziku: ukrajinski). Pristupljeno 2021-04-07. 
  5. ^ „"Minera" mosta Metro v Kieve zaderžali. Video operacii”. Ukrainskaя pravda (na jeziku: ruski). Pristupljeno 2021-04-07. 
  6. ^ „Vzorvatь most grozitsя bыvšiй voennый-krыmčanin”. Ukrainskaя pravda (na jeziku: ruski). Pristupljeno 2021-04-07. 
  7. ^ „"Mіner" mosta Metro poprosiv probačennя v kiяn, йomu ne visuvatimutь pіdozru v pіdgotovcі teraktu”. LB.ua. Pristupljeno 2021-04-07. 
  8. ^ „"Pіdrivnika" na mostu Metro u Kiєvі zatrimano (vіdeo)”. www.unian.ua (na jeziku: ukrajinski). Arhivirano iz originala 10 červnя 2020. g. Pristupljeno 2020-06-01.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |archive-date= (pomoć)
  9. ^ „Rozporяdžennя KMDA № 14 vіd 02 sіčnя 2019 roku”. Arhivirano iz originala 14 lюtogo 2022. g. Pristupljeno 14 listopada 2020.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date=, |archive-date= (pomoć)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Panorame[uredi | uredi izvor]