Pređi na sadržaj

Ледењарка

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ledenjarka
Oglašavanje mužjaka ledenjarke
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Klasa:
Red:
Porodica:
Potporodica:
Rod:
Vrsta:
C. hyemalis
Binomno ime
Clangula hyemalis
Sinonimi

Harelda hyemalis

Ledenjarka (lat. Clangula hyemalis) srednje je veličine patka ronka. Jedini je predstavnik roda Clangula. Ime roda se ranije koristio za patke dupljašice, dok je ledenjarka bila u okviru roda Harelda.[2] Opisana je konspecijska vrsta ledenjarke iz sredine miocena, pre oko 13-12 miliona godina, pronađena u Mátraszőlősa u Mađarskoj.[3] Naučno ime potiče od lat. clangere, što znači "odjekivati" i lat. hyemalis, što znači "zimski, od zime".[2]

Opis[uredi | uredi izvor]

Ženka
Jaja iz muzejske kolekcije
Majka sa šest pačića na Islandu

Odrasla ptica ima belo donje perje, s tim da je proces zamene perja i obojenost koja se javlja u tom procesu, jako kompleksna. Mužjak ima dugačak zašiljen rep (10-15 centimetara dugačak) i tamnosiv kljun, preko koga ide ružičasta pruga. U toku zime, mužjak ima tamnu fleku na obrazu, koja je lako uočljiva na beloj glavi i tamne grudi koje su u jakom kontrastu sa belim telom ptice. Leti, mužjak ima tamnu glavu, vrat i leđa, sa belom flekom na obrazu. Ženka ima braon leđa i dosta kraći zašiljen rep. Zimi, ženka ima belu glavu i vrat, sa tamnom prugom ("krunom") na temenu glave. Preko leta je i kod ženke glava tamna. Mlada ptica jako podseća na ženku u jesenjem perju, s tim da je fleka na obrazu manje uočljiva.

Standardne dimenzije[4][5]
dužina ptice 440-600 milimetara
težina 740 grama
raspon krila 710 milimetara
dužina krila 209-228 milimetara
dužina repa 165-237 milimetara
dužina kljuna od baze do vrha 26-30 milimetara
dužina piska 34-38 milimetara

Mužjak je jako vokalan i oglašava se jodlovanjem ou, ou, oual-ou.

Ekologija[uredi | uredi izvor]

Gnezeća staništa su bare i močvare tundre, ali takođe priobalje mora i velika planinska jezera severnog Atlantika, Aljaske, severne Kanade, severne Evrope i Rusije. Gnezdi se na zemlji u neposrednoj blizini vode, a gnezdo oblaže travom i paperjem. Ovo je migratorna vrsta i zimuje duž istočne i zapadne obale Severne Amerike, Velikih jezera, obala severne Evrope i Azije, a umeju da zalutaju i do Crnog mora. U Srbiji se neredovno sreće u toku zime na Dunavu. Najbitnije zimovalište ove vrste je Baltičko more, gde se skuplja i do 4,5 miliona jedinki.

Ledenjarka je gregarna vrsta i formira velika jata tokom zime. Hrane se izranjanjem mekušaca, račića i malih riba. Iako se hrane blizu površine vode, mogu roniti do 60 metara dubine.

Zaštita[uredi | uredi izvor]

Ledenjarka je obuhvaćena Sporazumom o zaštiti afričko-azijskih migratornih ptica močvarica (AEWA).

Ledenjarka u letu

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ BirdLife International (2012). Clangula hyemalis. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2013.2. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 26. 11. 2013. 
  2. ^ a b Jobling, James A (2010). The Helm Dictionary of Scientific Bird Names. London: Christopher Helm. str. 110,197. ISBN 978-1-4081-2501-4. 
  3. ^ Gál, Erika; Hír, János; Kessler, Eugén; Kókay, József (1998—1999). „Középsõ-miocén õsmaradványok, a Mátraszõlõs, Rákóczi-kápolna alatti útbevágásból. I. A Mátraszõlõs 1. lelõhely” [Middle Miocene fossils from the sections at the Rákóczi chapel at Mátraszőlős. Locality Mátraszõlõs I.] (PDF). Folia Historico Naturalia Musei Matraensis (na jeziku: mađarski). 23: 33—78. Arhivirano iz originala (PDF) 21. 07. 2011. g. Pristupljeno 27. 09. 2017. 
  4. ^ Godfrey, W. Earl (1966). Ptice Kanade. Ottawa: National Museum of Canada. str. 72. 
  5. ^ Sibli, David Alen (2000). Siblijev vodič za ptice. New York: Knopf. str. 97. ISBN 978-0-679-45122-8. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]