Лепо ковиље
| Lepo kovilje | |
|---|---|
| |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Divizija: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Rod: | |
| Binomno ime | |
| Stipa pulcherrima C. Koch
| |
| Sinonimi | |
| |
Lepo kovilje (lat. Stipa pulcherrima) je retka vrsta trava (Poaceae) livada i pašnjaka, kao i proređenih šuma u brdsko-planinskim oblastima. Nastanjuje Evropu, Malu Aziju, Rusku stepu do Zapadnog Sibira, Krim i Kavkaz.[1][2]
Opis biljke[uredi | uredi izvor]
Velika višegodišnja, 40–100 cm visoka, labavo busenasta biljka. Stabljika gola, samo je ispod cvasti kratko dlakava. Listovi ± polegajući, pri osnovi stabljike su dugi, pojedini dostižu i do 1 m dužine. Ovi su ravni i pri osnovi rapavi, široki su 0,5-1 mm. Gornji listovi su do 3 mm široki, usko linearni, ravni ili polusavijeni, goli, glatki ili ponekad rapavi. Lisni rukavac je duži od internodija, go, gladak, u mladosti po obodu trepljasto dlakav. Ligula donjih listova je duga 1 mm a u gornjih 2-3 mm, obodom je fino trepljasta, ponekad gola. Pleve dugo zašiljene, skoro jednake, duge ± 70 mm. Plevice duge 18-27 mm, donja je duga 20-25 mm, u donjem delu gusto a u gornjem poređano dlakava. Osje 25-50 cm dugo, dva puta kolenasto povijeno, u donjem delu uvrćeno i golo, u gornjem perasto dlakavo. Dlake osi su 7 mm duge. Cvast je labava metlica.
Lepo kovilje cveta u junu-julu mesecu.
Stanište[uredi | uredi izvor]
Lepo kovilje raste na suvim i kamenitim staništima, pretežno na krečnjaku ili zemljištu bogatom krečom (umereno je kalcifitna biljka).
U Srbiji je nađeno na sledećim lokalitetima: Rtanj, Suva planina, Ozren, Svrljiške planine, Fruška gora, Vršački breg; a u okruženju: Hrvatska,[3] Mađarske pretplanine, Erdelj, srednja i južna Bugarska,[4] Albanija.[3]
Biljka je florni element evroazijsko-mediteranskog karaktera.
Privredni značaj[uredi | uredi izvor]
Kao krmna biljka ima mali značaj. Tamo gde je nalazi, stoka je jede samo u rano proleće.
Lepo kovilje je nekada imalo značaja kao dekorativna vrsta u buketima, ali je danas zbog retkosti strogo zaštićena i ne sme da se bere.[5]
| Vrste roda Stipa – kovilje |  |
|---|---|
|
· S. aristella · S. balcanica · S. borysthenica · S. bromoides · S. capillata · S. dasyphylla · S. eriocaulis · S. lessingiana · S. pennata · S. pulcherrima · S. tirsa · |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Mladen Josifović, Miloje Sarić, eds. (1970—1992): Flora SR Srbije, I-X, Srpska Akademija nauka i umetnosti, Beograd.
- ^ I. A. Gubanov, K. V. Kiseleva, V. S. Novikov, V. N. Tihomirov (2002): Illюstrirovannый opredelitelь rasteniй Sredneй Rossii. T. 1, Moskva: KMK
- ^ a b Stipa pulcherrima – The Euro+Med PlantBase
- ^ Boris Assyov ed. (2006): Conspectus of the Bulgarian Vascular Flora - distribution maps and floristic elements. Bulgarian Biodiversity Foundation, Sofia; pp. 376.
- ^ Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva: Prilog I Strogo zaštićene divlje vrste biljaka, životinja i gljiva Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. avgust 2018). Službeni glasnik Republike Srbije, br. 05/10
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Stipa pulcherrima na Ornamental Plants From Russia (jezik: engleski)
- RBG Kew: GrassBase - Stipa pulcherrima Description (jezik: engleski)