Manastir Dobrunska Rijeka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Dobrunska Rijeka
Osnovni podaci
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaMitropolija dabrobosanska
Osnivanje2006
Lokacija
MestoDobrunska Rijeka
Država Republika Srpska
Koordinate43° 43′ N 19° 23′ E / 43.717° S; 19.383° I / 43.717; 19.383
Manastir Dobrunska Rijeka na karti Bosne i Hercegovine
Manastir Dobrunska Rijeka
Manastir Dobrunska Rijeka
Manastir Dobrunska Rijeka na karti Bosne i Hercegovine

Manastir Dobrunska Rijeka (manastir Svetog oca Nikolaja) pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi i nalazi se u Dobrunskoj Rijeci, a pripada Dabrobosanskoj mitropoliji.[1]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Manastir Svetog Nikole nalazi se u selu Dobrunska Rijeka, u opštini Višegrad. Smešten je na ušću rečica Undrulje i Budimlije, ispod planine Varda, na putnom pravcu DobrunUvac.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Manastir je osnovan 2009. godine kao metoh manastira Dobrun, sa namerom da se Izdavačka kuća Mitropolije dabrobosanske „Dabar” preseli na ovu lokaciju. Na inicijativu naroda ovog kraja doneta je odluka da se podigne crkva Svetog Nikole. Građevinski odbor, na čelu sa jeromonahom Jovanom, a po blagoslovu mitropolita dabrobosanskog Nikolaja Mrđe, napravio je idejni projekat celog manastirskog kompleksa.

Dana 23. maja 2004. godine, na praznik Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja, mitropolit Nikolaj osveštao je temelje hrama, a naredne godine osveštani su i temelji konaka. Narednih godina crkva je dovršena, pokrivena i na nju postavljeni krstovi, završen je i konak i sagrađen most do manastirskog kompleksa, a 2009. godine se u manastirski kompleks uselilo monaštvo i tu je smeštena izdavačka kuća „Dabar” sa redakcijama listova „Dabar” i „Soko”. Godine 2012, iz tehničkih razloga, sedište Srpskog sokolskog društva „Soko” premešteno je iz manastira Dobrun u ovaj manastir.[2]

Zdanje i konaci[uredi | uredi izvor]

U porti manastira nalazi se spomenik Dragoljubu Draži Mihailoviću,[3] a nedaleko od ovog zdanja, na mestu na kom je Mihailović uhvaćen, postoji spomenik koji je podigla Skupština opštine Kragujevac, kao i grobnica i spomenik pobijenim pratiocima Mihailovića: majoru Dragiši Vasiljeviću, kapetanu Nikoli Majstoroviću i poručniku Blagoju Kovaču.[2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]