Megara

Koordinate: 38° 00′ 00″ S; 23° 20′ 00″ I / 38° S; 23.333333° I / 38; 23.333333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Megara
Μέγαρα

Administrativni podaci
Država Grčka
PeriferijaAtika
OkrugZapadna Atika
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.36.924[1]
 — gustina111,78 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate38° 00′ 00″ S; 23° 20′ 00″ I / 38° S; 23.333333° I / 38; 23.333333
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina4 m
Površina330,33 km2
Megara na karti Grčke
Megara
Megara
Megara na karti Grčke
Poštanski broj191 00

Megara (grč. Μέγαρα [Mégara] (Velike kuće)) grad je u Atici u Grčkoj. Nalazi se u sjevernom dijelu Korintske prevlake nasuprot ostrva Salamina, koji je u drevno doba pripadao Megari, a kasnije ga je preuzela Atina.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Megara je bila jedna od četiri oblasti Atike, utjelovljena u četiri mitska sina kralja Pandiona II, od koga je Nisos bio vladar Megare. Megara je takođe bila trgovačka luka, a narod koristio brodove i bogatstvo kako bi stekao prednost nad vojskama susjednih polisa. Imala je dvije luke, Pegae, na zapadu i Korintskom zalivu i Nisaeau, na istoku i Saronskom zalivu Egejskog mora.

U istorijsko doba je Megara bila rani vazal Korinta, u čije ime su kolonisti Megare osnovali Megaru Hyblaeu, mali polis sjeverno od Sirakuze na Siciliji. Megara je potom vodila s Korintom rat za nezavisnost, i kasnije (oko. 667. p. n. e.) osnovala Vizantion, isto kao i Halkidon.

U Peloponeskom ratu (oko 431. p. n. e.404. p. n. e.), Megara je bila saveznica Sparte. Megarski ukaz se smatra jednim od „uzroka“ tog rata.

Najpoznatiji građanin Megare u antici bio je Byzas. Megaranci su u prošlosti bili poznati po svojoj sklonosti da grade i bogato ukrašavaju hramove. Sveti Jeronim je 409. godine pisao „Postoji uzrečica o Megarcima... 'Grade kao da će živjeti vječno; žive kao da će umrijeti sutra.'“

Opština Megara[uredi | uredi izvor]

Danas se Megara smatra predgrađem Atine. Oko 28.195 stanovnika živi u opštini. Nalazi se oko 42 km zapadno od Atine u prefekturi Zapadna Atika, a povezana je auto-putem za Peloponez, Zapadnu Grčku i Atenu. Takođe je vezana uz prigradsku željeznicu. Megara se nalazi u ravnici Megaris. Ima najveću površinu od svih opština u periferiji Atika, kao i najveći broj stanovnika Zapadne Atike. Lokalnom ekonomijom je dominirala poljoprivreda sve do masovne izgradnje stambenih objekata 1960-ih i 1970-ih.

Tačno 3 km južno od Megare je naselje Pachi, poznato po ribljim restoranima. Nea Peramos je susjedni grad na istoku, a Kakia Skala na zapadu. Na jugu je vojni aerodrom. Južno od Megare je Megarski zaliv. Najveća naselja u opštini su Kineta (1972), Sparta (712), Blychada (694) i Aigeiroises (479).

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
2011.
36.924[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Detailed census results 2011”. Arhivirano iz originala 16. 10. 2015. g. Pristupljeno 7. 5. 2015. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]