Miloš Trkulja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Miloš Trkulja, mlinar sa Korduna

Miloš Trkulja (1907—1973) bio je mlinar u Maloj Trepču na Kordunu, antifašista i monarhista, zagovornik građanske političke opcije u Jugoslaviji.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Miloš Trkulja je rođen 15. septembra 1907. godine u Maloj Trepči. Petorazrednu osnovnu školu završio je u Gornjem Sjeničaku u kojoj mu je učitelj bio Matija Dmitrović. Kao odličan učenik bio je Privrednikov stipendista i upućen na zanat iz mašinstva. Vojsku Kraljevine Jugoslavije služio je 1929. godine u Rajlovcu kod Sarajeva kao aviomehaničar stičući neophodna tehnička znanja koja će mu biti od koristi kada 1932. godine u Maloj Trepči bude osnovao mlin sa dva para kamena na motorni pogon. Bio je to tada jedini takvi mlin u severom dijelu Korduna od Topuskog do Karlovca. Putujući po cijeloj državi  kao zaljubljenik moto-sporta do Drugog svjetskog rata na Kordun donosi brojne tehničke inovacije. Zajedno sa cijelim selom ustaše su mlin 1941. godine zapalile, kojega 1945. godine obnavlja i narednih godina proširiruje, modernizuje (od 1958. žito melje na valjke) i prilagođava na električni pogon. Pilanu doziđuje 1951. godine. Mlin i pilana u Maloj Trepči radili su sve do 1995. godine i Hrvatskog progona Srba sa Korduna.

Kao protivnik ujedinjenja SDSa Svetozara Pribićevića i HSSa Stjepana Radića zajedno sa Mihajlom Mamulom 1932. godine pokušava da osnuje ogranak Jugoslovenske radikalne zajednice za Kordun. Proglašenjem NDH priključuje se antifašističkoj borbi na Kordunu smatrajući greškom što vodstvo pokret preuzimaju komunisti. U ljeto 1941. odvraća narod u Maloj Trepči, Sjeničaku i Pješćanice od prekrštavanja smatrajući to izdajom srpske pravoslavne vjere i ustaškom prevarom. Grupe koje su krenule na prekrštavanje u Glinu presreće i vraća kući. U toku rata pomaže formiranju partizanske bolnice u šumi Tukleč kod Ostrožina i održavanju njenih postrojenja. U mjesnom NOO u Maloj Trepči i Pješćanici bio je odbornik od 1942. godine.

Zbog veza sa pokretom Momčila Đuića koji je preko učitelja Milša Đankovića iz Vrginmosta uspostavio 1942. godina bio u nemilosti nove komunističke vlasti. Monarhistička i antikomunistička uvjerenja bila su razlog zašto je od 1952. do 1957. godine više puta hapšen. Do izbora patrijarha Germana bio je član crkvenih odbora u Karlovcu i Topuskom.

Miloš Trkulja je imao veliki ugled na Kordunu i održavao veze širom države. Dokazao je da se i u malim selima radom, inovacijom i voljom može pokrenitu uspješna zanatska djelatnost.

Umro je 17. juna 1973. i sahranjen je u Maloj Trepči.

Izvor[uredi | uredi izvor]

  • Zbornik: Vrginmost - pretakanje sudbine, Krajiški kulturni centar, Beograd, 2020. ISBN 978-86-902392-0-7 strana 795