Pređi na sadržaj

Mišićevo

Koordinate: 45° 59′ 17″ S; 19° 29′ 03″ I / 45.988° S; 19.484166° I / 45.988; 19.484166
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mišićevo
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSevernobački
GradSubotica
Stanovništvo
 — 2011.Pad 377
 — gustina68*/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 59′ 17″ S; 19° 29′ 03″ I / 45.988° S; 19.484166° I / 45.988; 19.484166
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina137 m
Površina133,7* km2
Mišićevo na karti Srbije
Mišićevo
Mišićevo
Mišićevo na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj24211
Pozivni broj024
Registarska oznakaSU

Mišićevo je naselje u Srbiji u gradu Subotici u Severnobačkom okrugu, koje je nastalo između dva svetska rata na putu Sombor-Subotica 6 km istočno od Bajmoka.[1] Prema popisu iz 2022. bilo je 266 stanovnika.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Selo je nastalo 1925. godine i dobilo je ime po Živojinu Mišiću, komandantu srpske vojske na solunskom frontu. Ratna stradanja su pogodila stanovništvo ovoga sela i njih su mađarske okupacione vlasti početkom Drugog svetskog rata internirale u koncentracione logore. Na njihovo mesto naseljeni su Čango Mađari iz Bukovine. Pred kraj rata oni su se povukli u zapadne delove Mađarske, preživeli kolonisti su se vratili, a uz njih i novi agrarni interesenti iz dalje i bliže okoline. Sedamdesetih godina dvadesetoga veka ovo naselje dobilo je status samostalog administrativnog naselja. Posle rata u njemu je živelo 601 osoba (1948).

Ovde se nalazi Humka Kaponja.

Demografija

[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 2002. bilo je 446 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 509 stanovnika).

U naselju Mišićevo živi 359 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,0 godina (39,8 kod muškaraca i 44,1 kod žena). U naselju ima 161 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,77.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 601
1953. 582
1961. 597
1971. 554
1981. 517
1991. 509 504
2002. 446 448
2011. 377
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
208 46,63%
Bunjevci
  
150 33,63%
Hrvati
  
35 7,84%
Mađari
  
18 4,03%
Jugosloveni
  
15 3,36%
Crnogorci
  
1 0,22%
Muslimani
  
1 0,22%
nepoznato
  
1 0,22%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Napomene

[uredi | uredi izvor]

→ * — Podaci za površinu i gustinu naseljenosti dati su zbirno za katastarsku opštinu Bajmok, na kojoj se nalaze dva naselja, Bajmok i Mišićevo.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Dr Slobodan Ćurčić, Naselja Bačke: Geografske karakteristike, Novi Sad: Matica srpska, 2007; str. 279
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]