Mladikovine
Mladikovine | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Opština | Teslić |
Stanovništvo | |
— 2013. | 1.455 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 29′ 22″ S; 17° 47′ 53″ I / 44.48954° S; 17.79803° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 053 |
Mladikovine su naseljeno mjesto u opštini Teslić, Republika Srpska, BiH. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u naselju je živjelo 1.455 stanovnika.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Nalaze se 16 km južno od Teslića. Graniče se sa Blatnicom na jugoistoku, Komušinom i Rajševom na istoku, Bijelim Bučjem i Ugodnovićem na jugu, Vlajićima na sjeveroistoku, Kuzmanima na sjeveru te sa Očaušom na zapadu. Zauzimaju površinu od 80 km2 i tako predstavljaju posle Čečave najveće selo po površini u opštini Teslić.
Po broju stanovnika Mladikovine zauzimaju peto mjesto u opštini, sa oko 1.500 stanovnika. Gustina naseljenosti je 18 st/km2, tj. selo je slabo naseljeno. Po popisu iz 1991. godine 98% stanovništva sela je srpske nacionalnosti, dok nakon poslednjeg rata taj odnos iznosi 100%. Isti procenat se odnosi na pravoslavnu vjeroispovest.
Naseljena su uglavnom krajevi u dolinama rijeka Marice, Želeće i Uzvinske. Zbog slabe infrastrukture doline su nepovezane, pa je tako i sam centar izolovan u odnosu na ostatak sela. Svi putevi iz Mladikovina uglavnom vode ka slivu rijeke Velike Usore, odnosno prema Blatnici i Milan polju.
Sedamdesetih godina prošloga vijeka tadašnja lokalna komunistička vlast vještački je podijelila Mladikovine na dvije mjesne zajednice.
Na prostorima ovog sela migracije su veoma česte. U potrazi za boljim životom mladi ljudi odlaze u inostranstvo (uglavnom u zapadnu Evropu), ili u gradove.
Mladikovine su bogate šumom i pitkom vodom. Sa ovih prostora se prerađuje mlijeko u mljekari „Natura Vita“ u Blatnici. Zahvaljujući kvalitetu poljoprivredni proizvodi ovoga sela su poznati širom Republike Srpske, i BiH.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Nacionalnost[1] | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. |
Srbi | 2.366 (98,33%) | 2.625 (97,04%) | 2.170 (98,86%) | 2.079 |
Hrvati | 3 (0,12%) | 52 (1,92%) | 18 (0,82%) | |
Jugosloveni | 24 (0,99%) | 22 (0,81%) | 1 | |
Muslimani | 3 (0,11%) | 4 (0,18%) | ||
ostali i nepoznato | 13 (0,54%) | 3 (0,11%) | 3 (0,13%) | 2 |
Ukupno | 2.406 | 2.705 | 2.195 | 2.082 |
Demografija[1] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1961. | 2.082 | |
1971. | 2.195 | |
1981. | 2.705 | |
1991. | 2.403 | |
2013. | 1.455 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Raference[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.