Monopol (igra)

Monopol
Tabla nemačkog izdanja Monopola u toku igranja
Zvanična maskota monopola, „Bogati ujka Penibegs“
Izdavač	Braća Parker
Broj igrača	2-8
Vrijeme trajanja	1,5 sat ili više
Potrebne sposobnosti za igranje	Osnovne matematičke sposobnosti (brojanje, sabiranje), zatim pregovaranje, planiranje

Monopol (engl. Monopoly – Monopoli) je vrlo popularna igra koja spada u kategoriju igara na tabli. Igrači se utrkuju za novac i imanje, kroz kupovinu, prodaju, i izdavanje imanja, pozajmljivanje novca, igranja na sreću itd. Igra je poteznog karaktera, i igra se uz bacanje kocke. Dobila je ime po ekonomskom pojmu „monopol“, koji označava dominaciju jednog učesnika u privredi nad drugim učesnicima.

Sudeći po podacima koje pruža kompanija „Hazbro“, koja je saradnik kompanije „Braća Parker“ koja objavljuje zvaničnu verziju monopola, otkako je Čarls Derou patentirao ovu igru 1935. godine, igru je igralo oko 750 miliona ljudi širom sveta, „što je čini najigranijom igrom na svijetu“. Pretpostavlja se, ipak, da je neke klasične igre poput npr. šaha igrao i mnogo veći broj od navedenih 750 miliona. Ginisova knjiga rekorda je 1999. godine navela prijašnje statistike Hazbroa, koje kažu da je igru igralo oko 500 miliona ljudi. Časopis Games Magazine je uvrstio Monopol u svoju aleju velikana

Pravila

Sastavni dijelovi igre

Igra se sastoji od sljedećih sastavnih dijelova:

• tabla za igru
• kartice koje predstavljaju kupljena polja (na kojima piše ime polja i podaci vezani za to polje)
• novčanice u različitim apoenima (po 10, 20, 50, 100, 500 itd. u zavisnosti od valute)
• figure za igru (različitih boja ili oblika)
• dvije kockice za bacanje
• kućice i hoteli (od plastike, keramike, itd. u zavisnosti od izdanja)
• kartice za „šansu“ i
• kartice „iznenađenja“

Kretanje figura

Za vreme Drugog svetskog rata se, zbog nestašice materijala za izradu kockica, koristila vrteška

Svaki igrač dobija određenu svotu novca na početku igre, u skladu sa datim uputstvima. Na tabli je obilježeno polje „Start“, odakle svi igrači, odnosno njihove figure, kreću. Jedan po jedan igrač bacaju kockice, i kreću se za onoliko polja koliko predstavlja zbir vrijednosti bačenih kockica. Ako dobije iste vrijednosti na obje kockice, igrač igra još jednom nakon ovog poteza. Ako tri puta dobije iste, međutim, igrač završava u zatvoru. Igra zavisi od polja na koje figura staje nakon bacanja kockica:

• u slučaju da je stao na ulicu, neku od željezničkih stanica, vodovod ili elektrodistribuciju, igrač tada može, ukoliko želi, ukoliko ima dovoljno novca u ukoliko polje nije već kupljeno, da kupi to polje. Dodjeljuje mu se kartica na kojoj je obilježeno to polje, i igrač je drži kod sebe.
• u slučaju da je stao na ulicu, neku od željezničkih stanica, vodovod ili elektrodistribuciju, koji već pripadaju nekom od drugih igrača, onda igrač plaća tom drugom igraču određenu količinu novca koja piše na kartici za to polje.
• u slučaju da je stao na polje „Idi u zatvor“, istog trenutka prebacuje svoju figuru na polje „Zatvor“, i čeka da se odigraju još tri kruga.
• u slučaju da je stao na polje „Šansa“, igrač uzima jednu iz smotka kartica za šansu, i izvršava instrukcije koje mu se tamo daju
• u slučaju da je stao na polje „Iznenađenje“, igrač takođe uzima jednu iz smotka kartica za iznenađenje, i izvršava instrukcije koje mu se tamo daju
• u slučaju da je prošao kroz polje „Start“, tj. ukoliko je obišao kompletan krug, igraču se uplaćuje određena svota iz blagajne, u skladu sa datim uputstvima
• u slučaju da stane na polje „Platiti porez na prihod“ ili „Platiti super porez“, igrač stavlja dogovorenu sumu novca (u skladu sa uputstvima) na odgovarajuće mjesto na tabli. „Porez na prihod“ je po pravilu duplo veći od „super poreza“.
• u slučaju da stane na polje „Parking“, igrač kupi novac koji je prikupljen kroz porez od stajanja na poljima opisanim u prethodnoj stavci i porez plaćen kroz izvlačenje odgovarajućih kartica iz smotka „Šanse“ i „Iznenađenja“.

Porez

Porez koji se plaća za stajanje na nekoj ulici je veći što je početna cijena kupovine ulice bila veća. Dodatno, ako igrač posjeduje sve ulice iste boje, on u tim ulicama može da gradi kućice i hotele. U jednom potezu može da sagradi samo jednu kućicu, i samo ukoliko je u tom potezu stao na željenu ulicu. Kada posjeduje 4 kućice na nekom polju, on ih može zamijeniti za jedan hotel. Svaka od opisanih transakcija (kupovina kućice, zamjena za hotel isl.) se plaća novcem igrača u blagajnu, u skladu sa sumom koja je određena za dato polje i datu transakciju, a koja je zapisana na kartici za to polje. Porez koji plaćaju drugi igrači stajanjem na tim poljima se povećava kako se dodaju kućice i hoteli.

Porez koji se plaća za stajanje na neku od željezničkih stanica je sve veći što neki igrač posjeduje više željezničkih stanica. Tako, najveći porez se plaća kad neki igrač posjeduje sve željezničke stanice.

Šanse i iznenađenja

Instrukcije koje se daju u karticama za šansu i iznenađenja mogu biti pozitivne i negativne, u zavisnosti od toga koja se izvuče. Kartice se uvijek kupe odozgo, i nijedan igrač nema pravo da gleda u kartice unaprijed. Samo neke od ovih kartica su sljedeće, i zavise od izdanja igre:

• Šanse.
  • Platiti kaznu za loše parkiranje.
  • Dati novac u dobrotvorne svrhe.
  • Platiti školarinu.
  • Uzeti karticu iz smotka „Iznenađenje“.
  • Uzeti novac iz blagajne, zbog naplate igračevih dividendi u banci.
  • Otići tri polja natrag.
  • Otići tri polja naprijed.
  • Kazna za vožnju u pijanom stanju.
  • Kazna za prebrzu vožnju.
• Iznenađenja.
  • Svi igrači da doniraju po 10% svojih sredstava igraču koji je izvukao karticu.
  • Izađi iz zatvora (ovo je kartica koja se može iskoristiti ako je igrač trenutno u zatvoru, ili se čuvati za kasnije, ako igrač trenutno nije u zatvoru; takođe, ova kartica se može prodati drugom igraču).
  • Uzeti određenu svotu iz gomile na tabli (u skladu sa uputstvima).
  • Otići do sljedeće željezničke stanice.
  • Otići do sljedećeg vodovoda ili elektrodistribucije.

Transakcije

Igrač može da vrši transakcije sa drugim igračima. U zamjenu za određeno polje ili polja, igrač može da traži od drugog igrača neka druga polja. Takođe je dozvoljena novčana kompenzacija. Drugi igrač može da pristane da proda ili kupi polja, ali može i da odbije, ili da pregovara oko drugačijih uslova transakcije.

Ukoliko igrač nema više novca, on može dati neko od svojih polja pod hipoteku, za šta dobija određenu svotu novca, pa ukoliko ne vrati novac za određeni broj krugova, on gubi to polje i kartica se vraća u blagajnu odakle je ravnopravno može kupiti bilo koji igrač. Svota koja se dobija za stavljanje polja pod hipoteku je po pravilu manja od svote koja je prvobitno uložena u dato polje. Pod hipoteku se prvo stavljaju nepokretne imovine na tom polju (kućice, hoteli), a tek kad je polje prazno, i ono se može dati pod hipoteku.

Tabla za igru kakva je štampana u SFRJ je data ispod:

Parking	Tršćanska ulica	?	Ciriški bulevar	Londonski trg	Sjeverna željeznička stanica	Minhenska ulica	Hamburški bulevar	Vodovod	Berlinski trg	Idi u zatvor
Rimski trg	Monopol									Varšavska ulica
Milanski bulevar										Praški bulevar
Šansa										Šansa
Venecijanska ulica										Bečki trg
Zapadna željeznička stanica										Istočna željeznička stanica
Pariski trg										?
Madridski bulevar										Azurna obala
Elektrodistribucija										Platiti super porez
Atinska ulica										Ženevski trg
Zatvor	Briselska ulica	Kelnska ulica	?	Atlantska ulica	Južna željeznička stanica	Platiti porez na prihod	Balkanski put	Šansa	Apeninski put

Igra se završava kada ostane samo jedan igrač sa tablom, tj. kada ostali igrači ostanu bez novca i imanja. Dodatno, ako se igrači dogovore ili ako uputstva data uz igru tako nalažu, igra se može završiti nakon određenog vremenskog perioda (45 minuta, 2 sata itd.), i pobjednik je onaj koji ima najveću vrijednost u tom trenutku (vrijednost novca sabrana sa vrijednošću imanja). U slučaju da se vremensko ograničenje ne odredi, igra često zna da traje po nekoliko sati, tako što u jednom trenutku neki igrači gube a drugi dobijaju, a u drugom trenutku se dešava obrnuto itd. pa je igru često dobro vremenski ograničiti.

Istorija

Maskota monopola, „Bogati ujka Penibegs“, u izdanju u pripremi, „Monopol sad i ovdje, svjetska edicija“

Istorija monopola se može pratiti do početka 1900ih godina. 1904. godine, Elizabet Dž. Megi Filips je napravila igru kroz koju se nadala da će objasniti teoriju poreza Henrija Džordža. Njena igra je objavljena nekoliko godina kasnije pod nazivom „Zemljoposjednik“ (engl. The Landlord Game). Elizabet je 1924. godine patentirala svoju igru, a neke slične igre su dodatno objavljivane u to vrijeme. 1930ih godina su stvarane razne verzije ove igre, uglavnom u onom obliku u kojem su je objavljivala „Braća Parker“ u preostalim godinama 20. vijeka.

1970ih godina se malo znalo o porijeklu ove igre, i teorija da ju je izmislio Čarls Derou je postala popularna. To je zvanična verzija trenutnih izdavača monopola („Braća Parker“ i Hazbro). Profesor Ralf Anspah, međutim, tvrdi da je ova verzija priče izmišljena radi posjedovanja autorskih prava. On je tužio „Braću Parker“ zbog ovoga, ali neuspješno, i monopol i svi njegovi sastavni elementi su i dalje vlasništvo kompanije „Braća Parker“.

Izdanja

Igranje Monopola u Bilbau

Od svog nastanka do danas, monopol je izašao u mnogim izdanjima. Posebna izdanja su izlazila u različitim državama, zatim specijalna, tematska izdanja (npr. u stilu „Ratova zvijezda“), luksuzna zlatna i mermerska izdanja itd.

Pored ovih na tabli, kompanija „Braća Parker“ je izdavala i računarska izdanja monopola, kako za Microsoft Windows tako i za Mek, gejm boj, Sega dženezis, itd.

Najnovije izdanje monopola, „Monopol sad i ovdje, svjetsko izdanje“ (engl. Monopoly Here and Now World Edition), objavljeno je u avgustu 2008. godine, ali umjesto naziva ulica na tabli su se našla imena svjetskih gradova. U početku je bilo izabrano 68 svjetskih gradova od kojih je samo 20 trebalo da se nađe na tabli. Biranje konačnih 20 vršili su posjetioci sajta kompanije širom svijeta, glasanjem putem elektronske pošte do 1. marta 2008. godine. Rezultati su objavljeni pred sam izlazak igrice, u avgustu 2008, i 20 izabranih gradova su:

• Montreal
• Riga
• Kejptaun
• Beograd
• Pariz
• Jerusalim
• Hongkong
• Peking
• London
• Njujork
• Sidnej
• Vankuver
• Šangaj
• Rim
• Toronto
• Kijev
• Istanbul
• Atina
• Barselona
• Tajpej
• Gdinja

Maskota

Zvanična maskota igre je „Bogati ujka Penibegs“ (engl. Rich Uncle Pennybags, pri čemu „Pennybags“ na engleskom znači „vrećica penija“). Prvi put se pojavio na tabli monopola 1936. godine, a od 1985. godine se pojavljuje u okviru slova „O“ u nazivu igre na tabli. Lik ujka Penibegsa je djelimično baziran na liku Džona Pjerponta Morgana.

Vidi još

• Istorija igre Monopol

Spoljašnje veze

• Zvanični veb-sajt