Opština Makedonski Brod

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Makedonski Brod
Makedonski Brod

Manastir Poreče, centar srpske pismenosti i kulture na prostoru Poreča

Grb

Zastava
Osnovni podaci
Država  Severna Makedonija
Sedište Makedonski Brod
Stanovništvo
Stanovništvo 7.141
Gustina naseljenosti 8,03 st./km2
Geografske karakteristike
Površina 888.97 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Gradonačelnik Živko Siljanoski (SDSM)
Veb-sajt www.mbrod.gov.mk

Opština Makedonski Brod je jedna od 13 opština Jugozapadnog regiona u Severnoj Makedoniji. Sedište opštine je istoimeni gradić Makedonski Brod.

Položaj[uredi | uredi izvor]

opština Makedonski Brod

Opština Makedonski Brod nalazi se u središnjem delu Severne Makedonije. Sa drugih strana nalaze se druge opštine Severne Makedonije:

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Reljef: Opština Makedonski Brod zauzima donji deo porečja reke Treske, poznat kao Poreče. Ovaj kraj je planinskog karaktera sa malo ravničarskog zemljišta uz reku. Istočno od reke uzdiže se planina Jakupica, na jugu Buševa planina, a na zapadu planina Konjanik.

Klima u opštini vlada oštrija varijanta umerene kontinentalne klime zbog znatne nadmorske visine.

Vode: Najvažniji tok u opštini je reka Treska, a svi manji vodotoci su njene pritoke.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Opština Makedonski Brod imala je po poslednjem popisu iz 2002. g. 7.141 st., od čega u sedištu opštine, gradu Makedonskom Brodu, 3.740 st. (52%). Opština je veoma retko naseljena, posebno seosko područje.

Nacionalni sastav po popisu iz 2002. godine bio je:

Broj Postotak
Ukupno 7.141 100%
Makedonci 6.927 97,0%
Turci 181 2,5%
Srbi 22 0,3%
ostali 11 0,2%

Naseljena mesta[uredi | uredi izvor]

U opštini Makedonski Brod postoji 42 naseljena mesta. Od toga jedno naselje je gradsko, dok su ostala sa statusom sela:

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Područje Poreča poznato je po brojnim pravoslavnim građevinama. U Brodskom kraju (bez Gornjeg Poreča) se nalaze četiri manastira i 25 crkava.

  • Manastiri:
  • Manastir Poreče, posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, u selu Gornji Manastirec;
  • "Voskresenije Hristovo" u selu Mogilec;
  • "Sveta Trojica" u selu Crešnjevo;
  • "Uspenije Presvete Bogorodice" u selu Donje Botušje.
  • crkve:
  • "Crkva Svetog Atanasija", Vir, Modrište;
  • "Crkva Presvete Bogorodice", Brod, Gornji Manastirec;
  • "Crkva Svetog Dimitrija", Brod, Lokvica;
  • "Crkva Svetog Đorđa", Devič, Donji Manastirec;
  • "Crkva Svetog Jovana Krsitelja", Brest;
  • "Crkva Svetog Arhangela Mihaila", Pešnja, Mogilec;
  • "Crkva Svetog Ilije", Taževo, Trebino;
  • "Crkva Svetog Nikole", Makedonski Brod, Vir, Suvodol, Kaluđerec, Crešnevo;
  • "Crkva Svetog Pantelejmona", Belica;
  • "Crkva Svete Petke", Brest, Grešnica;
  • "Crkva Preobraženja Gospodnjeg", Brest;
  • "Crkva Svetog Talaleja", Belica, Brest, Inče.

Danas su sve pravoslavne verske građevine pod nadležnošću kanonski nepriznate tzv. „Makedonske pravoslavne crkve“.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]