Pređi na sadržaj

Park prirode Panonija

Koordinate: 45° 45′ 38″ S; 19° 33′ 21″ I / 45.760691° S; 19.555935° I / 45.760691; 19.555935
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

45° 45′ 38″ S; 19° 33′ 21″ I / 45.760691° S; 19.555935° I / 45.760691; 19.555935
Park prirode Panonija
Opšte informacije
MestoPanonija
OpštinaBačka Topola
Država Srbija
Godina zaštite1974. godine

Panonija je malo, izolovano vojvođansko naselje sa potpuno netipičnim pejzažom za Vojvodinu. Nalazi se na teritoriji opštine Bačka Topola u Republici Srbiji.

Geografske odlike[uredi | uredi izvor]

Panonija se nalazi u Vojvodini, u Severnobačkom upravnom okrugu u opštini Bačka Topola. Od sedišta opštine Bačke Topole, kroz koju prolazi međunarodni put E-5 i železnička pruga, udaljeno je dvanaest kilometara. Dolazeći na Panoniju – odjedanput iz i okolnih njiva ulazite u jednu zelenu oazu stoletnih hrastova i četinara, borovu šumu, sa fantastičnim šumskim vazduhom, prijatnom klimom i ambijentom koji predstavlja pravi raj za odmor i opuštanje. Posle Vršačkih planina i Fruške gore, Panonija ima treću nadmorsku visinu u Vojvodini, sa 128 m.

Istorija[uredi | uredi izvor]

1962 – Panonija postaje poljoprivredni studentski centar sa simultanim prevodom za strane studente.

1964 – Lečilišna funkcija turizma jer u ambulanti postoje specijalisti za skoro sve bolesti

1968 – U Holandiji na izložbi cveća u takmičenju dokumentarnih filmova film Akvareli Panonije, koji pokazuje Panoniju tog vremena, osvaja prvo mesto. Panonija je tada proglašena za najlepše selo Evrope i postaje oaza mira i tišine

1969 – Panonija je proglašena za UGLEDNO POLjOPORIVREDNO GAZDINSTVO JUGOSLAVIJE.

1971 – Panonija je proglašena FILTEROM PLUĆA zbog parka i šume bogate četinarima pored stoletnih hrastova.

1974 – Park i šuma su pod zaštitom države.

Zaštita[uredi | uredi izvor]

Od 1974. godine park je pod zaštitom države. Status parka prirode Panonija je definisan Zakonom o zaštiti životne sredine, „Službeni glasnik Republike Srbije“ i Službenim glasnikom Republike Srbije. Od četinarskih vrsta tu su: crni bor, evropska jela, Pančićeva omorika - jedina u Vojvodini, a u središnjem i najvećem delu parka preovlađuje lišćarska dendoflora, najzastupljeniji su: evropski grab, jasen, javor, orah, kesten, evropska bukva, hrast lužnjak, platan i brojne druge vrste.[1]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Panonija živi 649 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,7 godina (39,2 kod muškaraca i 42,3 kod žena). U naselju ima 273 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,92. Stanovništvo je u ovom naselju veoma nehomogeno.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Sa sadržajima koje poseduje, Panonija ima idealne uslove za razvoj: sportsko-rekreativnog, kongresnog, lovnog i ribolovnog, izletničkog turizma, školu u prirodi i druge oblike turizma.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Park”. PTK Panonija. Arhivirano iz originala 19. 08. 2018. g. Pristupljeno 11. januar 2017. 
  2. ^ „O Panoniji”. PTK Panonija. Arhivirano iz originala 06. 11. 2016. g. Pristupljeno 11. januar 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]