Pređi na sadržaj

Polni organ

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Cvet je polni organ cvetnica.

Polni organ ili primarna polna karakteristika je kratko definisano anatomski deo tela koji učestvuje u polnom razmnožavanju i konstituiše reproduktivni sistem u složenom organizmu, posebno spoljašnji polni organi; spoljašnji polno organi se često nazivaju genitalije.[1][2]

Cvet je reproduktivni organ cvetnica,[3] šišarke su reproduktivni organi biljaka sa šišarkama,[4] dok su mahovine, paprati i slične biljke zameci reproduktivnih organa.[5]

Terminologija[uredi | uredi izvor]

Latinski izraz genitalija, koji se ponekad odnosi i na genitalnu oblast, koristi se da opiše vidljive polne organe, poznate kao primarne genitalije ili spoljne genitalije: kod muškaraca: penis i skrotum; kod žena dražica i stidnica.

Drugi skriveni polni organi odnose se na sekundarne genitalije ili unutrašnje genitalije. Najvažnije su gonade, parne polne žlezde, konkretno testisi kod muškarca ili jajnici kod žene. Gonade su pravi polni organi, koji potiču od gameta koji sadrže naslednu DNK. Oni takođe proizvode većinu primarnih hormona koji utiču na polni razvoj, i regulišu druge polne organe i polno odvojena ponašanja.

Dvosmislenije definisan termin je erogena zona, što je, subjektivno gledano, bilo koja oblast na telu koja, kad je stimulisana, proizvodi erotsku senzaciju, uključujući uvek genitalije.

Sisari[uredi | uredi izvor]

Spoljni i unutrašnji polni organi[uredi | uredi izvor]

Vidljivi deo genitalija sisara kod muškaraca sastoji se od skrotuma i penisa; kod žena od usni, klitorisa i vagine.


Kod ljudi, žene imaju dva genitalna otvora, vaginu i uretru, dok muškarci imaju samo jedan uretru. Muške i ženske genitalije imaju mnogo nervnih završetaka, što rezultuje prijatnom i veoma osetljivom dodiru.[6][7] Kod većine ljudskih društava, posebno konzervativnim, nepokrivanje polnih organa u javnosti se smatra nepristojnim pa čak i nezakonitim ponašanjem.[8]

Kod sisara, polni organi uključuju:

Žensko Muško
Slika spoljnih ženskih polnih organa (sa obrijanim stidnim dlakama)

Razvoj[uredi | uredi izvor]

U tipičnom prenatalni periodprenatalnom periodu, polni organi potiču od anatomije anlage tokom gestacije i diferenciraju su se u muške ili ženske varijacije. SRY gen obično lociran na ipsilon hromozomu i šifrovan faktor za određenje testisa, određuje smer ove diferencijacije.[9][10] Njegovo odsustvo omogućava gonadama da nastave da se razvijaju u jajnike.

Posle toga, razvoj unutrašnjih organa za razmnožavanje i spoljnih genitalija određen je hormonima koje proizvode određene fetalne gonade (ovarijumi ili testisi) i odgovorom ćelija na njih. Prvobitno pojavljivanje fetalne genitalije (nekoliko nedelja nakon začeća) izgledaju bazički žensko: par „urogenitalnih naobora“ sa malim izraštajem u sredini, i uretrom iza izraštaja. Ako fetus ima testise, i ako testisi proizvode testosteron, i ako ćelije genitalija odgovore na testosteron, spoljni urogenitalni nabori otiču i spajaju se u središnjoj liniji praveći skrotum; izraštaj postaje veći i pravlji i formira penis; unutrašnji urogenitalni otoci rastu, zamotavaju se oko penisa, i spajaju u središnjoj liniji uretre penisa.

Svaki polni organ jednog pola ima homologi dublikat u drugom. Vidi spisak homologija ljudskih organa za razmnožavanje. Iz šire perspektive, ceo proces polne diferencijacije takođe uključuje i razvoj sekundarnih polnih karaktersitika kao što su obrasci pubične i dlaka na licu i ženske grudi koje se javljaju u pubertetu. Dalje, razlike u moždanoj stukturi se javljaju, utičući na, ali ne i apsolutno određujući, ponašanje.

Međupol je razvijanje genitalija negde između tipičnih muških i ženskih genitalija. Kada je dete rođeno, roditelji su suočeni sa odlukama koje su često teške da se donesu, kao što su da li treba ili ne treba modifikovati genitalije, promeniti pol detata u muško ili žensko, ili ostaviti genitalije takvim kakve jesu. Neki roditelji dozvoljavaju njihovim doktorima da odluče. Ako odluče da modifikuju genitalije, imaju približno 50% šanse da će dobiti genitalije koje se podudaraju sa detetovim trodnim identitetom. Ako izaberu pogrešne, njihovo dete može pokazivati znake transeksualizma, što može da vodi tome da imaju neugodan život dok nisu u mogućnosti da izleče problem.[11]

Evolucija[uredi | uredi izvor]

Teško je pronaći zajedničko poreklo za gonade, ali su gonade najverovatnije evoluirale nezavisno nekoliko puta.[12] U početku su testisi i jajnici evoluirali prirodnom selekcijom.[13]

Pojavio se konsenzus da seksualna selekcija predstavlja primarni faktor za genitalnu evoluciju.[14] Muške genitalije pokazuju osobine divergentne evolucije koje su vođene seksualnom selekcijom.[15]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Sex organ (sɛks ˈɔːɡən)”. Collins English Dictionary. Pristupljeno 14. 9. 2013. 
  2. ^ P. R. Ashalatha, G. Deepa (2012). Textbook of Anatomy and Physiology for Nurses. JP Medical Ltd. str. 252—274. ISBN 978-9350254233. Pristupljeno 14. 9. 2013. 
  3. ^ „Flowering Plant Reproduction”. Emc.maricopa.edu. 18. 5. 2010. Arhivirano iz originala 16. 08. 2018. g. Pristupljeno 1. 8. 2012. 
  4. ^ ibiblio.org
  5. ^ „Mosses and Ferns”. Biology.clc.uc.edu. 16. 3. 2001. Arhivirano iz originala 28. 07. 2012. g. Pristupljeno 1. 8. 2012. 
  6. ^ Sexual Intimacy in Marriage William Cutrer
  7. ^ Daphne's Dance: True Tales in the Evolution of Woman's Sexual Awareness Brigitta Olsen
  8. ^ Unpopular Privacy: What Must We Hide? retrieved 9 February 2012
  9. ^ Berta P, Hawkins JR, Sinclair AH, Taylor A, Griffiths BL, Goodfellow PN, Fellous M (novembar 1990). „Genetic evidence equating SRY and the testis-determining factor”. Nature. 348 (6300): 448—50. Bibcode:1990Natur.348..448B. PMID 2247149. S2CID 3336314. doi:10.1038/348448A0. 
  10. ^ Wallis MC, Waters PD, Graves JA (oktobar 2008). „Sex determination in mammals--before and after the evolution of SRY”. Cellular and Molecular Life Sciences. 65 (20): 3182—95. PMID 18581056. S2CID 31675679. doi:10.1007/s00018-008-8109-z. 
  11. ^ Fausto Sterling, Anne (2000). Sexing The Body. New York: New York. str. 44—77. 
  12. ^ Schmidt-Rhaesa, Andreas (2007-08-30). The Evolution of Organ Systems (na jeziku: engleski). Oxford University Press. str. 252. ISBN 978-0-19-856668-7. 
  13. ^ switze, International Conference on Comparative Physiology 1992 Crans; Bassau, Short & (1994-08-04). The Differences Between the Sexes (na jeziku: engleski). Cambridge University Press. str. 54. ISBN 978-0-521-44878-9. 
  14. ^ Langerhans, R. Brian; Anderson, Christopher M.; Heinen-Kay, Justa L. (2016-09-06). „Causes and Consequences of Genital Evolution”. Integrative and Comparative Biology. 56 (4): 741—751. ISSN 1540-7063. PMID 27600556. doi:10.1093/icb/icw101Slobodan pristup. 
  15. ^ Simmons, Leigh W. (2014). „Sexual selection and genital evolution”. Austral Entomology (na jeziku: engleski). 53 (1): 1—17. ISSN 2052-1758. S2CID 53690631. doi:10.1111/aen.12053. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  • Mediji vezani za članak Polni organ na Vikimedijinoj ostavi