Pređi na sadržaj

Predeo izuzetnih odlika Kanjiški jaraši

Koordinate: 46° 2′ 48.08″ N 19° 58′ 21.93″ E / 46.0466889° S; 19.9727583° I / 46.0466889; 19.9727583
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Predeo izuzetnih odlika Kanjiški jaraši
IUCN kategorija II (nacionalni park)
Livada u blizini Horgoša
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Predeo izuzetnih odlika Kanjiški jaraši
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Predeo izuzetnih odlika Kanjiški jaraši
Najbliži gradKanjiža  Srbija
Koordinate46° 2′ 48.08″ N 19° 58′ 21.93″ E / 46.0466889° S; 19.9727583° I / 46.0466889; 19.9727583
Površina3.472,17 hektara
Osnovano2023. godine

Predeo izuzetnih odlika Kanjiški jaraši je zaštićeno područje za koje je 2017. godine Ministarstvo zaštite životne sredine na osnovu člana 42. stav 8. Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09, 88/10, 91/10-ispravka, 14/16) sprovelo postupak pokretanja zaštite prirodnog područja II kategorije[1], i koje ga je 2023. proglasio za predeo izuzetnih odlika.[2] Predeo izuzetnih odlika Kanjiški jaraši se nalazi na desnoj obali reke Tise, smešteno na krajnjem severu Vojvodine, u severoistočnom delu Bačke.[1]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode dostavio je 20. novembra 2017. godine Studiju zaštite Predela izuzetnih odlika Kanjiški jaraši Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine, kao nadležnom organu.[1] Godine 2023. prostor je proglašen kao zaštićeno područje od pokrajinskog značaja, odnosno II kategorije, kao predeo izuzetnih odlika pod nazivom Predeo izuzetnih odlika Kanjiški jaraši u skladu sa odredbama ove pokrajinske skupštinske odluke.[2]

Prostor[uredi | uredi izvor]

Prostor zaštićenog područja koji je proglašen kao Predeo izuzetnih odlika Kanjiški jaraši je najveći očuvani kompleks slatinskih pašnjaka na desnoj obali Tise, smešteno na krajnjem severu Vojvodine, u severoistočnom delu Bačke, na teritoriji opštine Kanjiža, okruženo naseljima Trešnjevac, Velebit, Male Pijace, Mali Pesak, Kanjiža i Zimonjić.[1][3]

Kategorija zaštićenog područja[uredi | uredi izvor]

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja („Službeni glasnik RS”, broj 97/15) Predeo izuzetnih odlika Kanjiški jaraši svrstava se u II kategoriju – pokrajinskog/regionalnog, odnosno velikog značaja.[1]

Celine i vlasništvo[uredi | uredi izvor]

Predeo izuzetnih odlika Kanjiški jaraši zauzima površinu od 3.472,17 ha, na kojoj se uspostavljaju režimi zaštite II i III stepena i obuhvaćeno je zaštitnom zonom površine 5.418 ha.[1] Pod režimom zaštite II stepena je 1.523,02 hektara, dok se pod režimom zaštite III stepena nalazi 1.949,15 hektara.[3] Prema strukturi površina katastarskih opština po vlasništvu, na ovom prostoru u državnoj svojini je 86%, u privatnoj 7% površina, a ostalo je drugi oblici svojine.[1]

Režim zaštite II stepena obuhvata tri prirodne subjedinice i celine:[2][3]

  • Martonoški pašnjak
    • Pipic salaš
    • Jezero Kiralj
    • Salai salaš
    • Farago salaš
  • Stočni pašnjak
    • Slatine kod Malih Pijaca - istočna celina
    • Slatine kod Malih Pijaca - zapadna celina
    • Gornji Kireški pašnjak
    • Čudotvorni bunar
    • Donji Kireški pašnjak - istočna celina
    • Donji Kireški pašnjak - zapadna celina
    • Grbavi rukav
    • Gornji Bogarzo
    • Donji Bogarzo
    • Kapetanska slatina
    • Kapetanska gorocvetna livada
    • Velebitski pašnjak
    • Žuti kanal
    • Bibiceš
    • Velika žila - sever
    • Velika žila - jug
    • Metilj bara
    • Velika slatina
  • Slatine kod Trešnjevca
    • Slane bare kod Trešnjevca

Staništa zaštićenih vrsta[uredi | uredi izvor]

Na ovom području nalaze se staništa zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta i za zaštitu prioritetni tipovi staništa, delovi međunarodno značajnog područja za biljke, kao i međunarodno i nacionalno značajno područje za ptice (RS002IBA) koje prema Uredbi o ekološkoj mreži („Službeni glasnik RS”, broj 102/10) pripada ekološki značajnom području Republike Srbije pod rednim br. 1 – „Subotička jezera i pustare”.[1]Predeo pripada područjima sa najvećim brojem ptica u Srbiji. Zabeleženo je oko 235 vrsta ptica, od kojih su 203 vrste strogo zaštićene.[3]

Deo celine[uredi | uredi izvor]

Sa zaštićenim područjima koji se nalaze na teritoriji Grada Subotice i Opštine Kanjiža (sa kojima upravlja JP Palić-Ludaš), Predeo izuzetnih odlika Kanjiški jaraši čini funkcionalnu celinu.[1][3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž z „Obaveštenje o postupku pokretanja zaštite predela izuzetnih odlika „Kanjiški jaraši. ekologija.gov.rs. Pristupljeno 31. 5. 2024. 
  2. ^ a b v „POKRAJINSKA SKUPŠTINSKA ODLUKA O ZAŠTITI PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "KANJIŠKI JARAŠI". demo.paragraf.rs. Pristupljeno 31. 5. 2024. 
  3. ^ a b v g d „STUDIJA ZASTITE PIO KANJISKI JARASI 2017.pdf” (PDF). ekourbapv.vojvodina.gov.rs. Pristupljeno 31. 5. 2024. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]