Risto Tubić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Risto Tubić
Lični podaci
Puno imeRisto Tubić
Datum rođenja(1933-00-00)1933.
Mesto rođenjaOrašje Popovo, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti30. jul 2018.(2018-07-30) (84 god.)
Mesto smrtiBeograd, Republika Srbija
Filozofski rad
InteresovanjaIstorija socijalnih i političkih teorija,Politička filozofija, Filozofija morala, Filozofija istorije, i Filozofska antropologija
Uticaji odRobin Kolingvud, Lešek Kolakovski

Risto Tubić (TrebinjeOrašje, 11. novembar 1933Beograd, 30. jul 2018) jugoslovenski je i srpski profesor, filozof istorije i morala, književnik, kritičar i poznati prevodilac značajnih filozofskih dela sa poljskog i engleskog jezika.[1][2]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Risto Tubić je rođen u Orašju u Popovom polju 1933. godine. Studirao je i diplomirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Doktorirao je na Univerzitetu u Varšavi temom iz istorije britanske filozofije morala.[1] Karijeru profesora filozofije je započeo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U razdoblju od 1969. do 1992. radio je prvo kao asistent (1969), docent (1971), a zatim i kao vanredni profesor (1975). i potom redovni profesor za predmet: Istorija socijalnih i političkih teorija. Bio je i dekan (1981 - 1983) Odjeljenja za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.[1] Bio je dugogodišnji urednik poznatog filozofskog časopisa „Dijalog“ u Sarajevu, i urednik filozofske biblioteke „Etos“ izdavačke kuće „Svjetlost“.[1] Uža oblast Tubićevog interesovanja i istraživanja je istorija političke i socijalne filozofije, filozofija morala, filozofska antropologija i filozofija istorije.[1] Filozofski fakultet u Sarajevu je napustio 1992. kada se preselio u Beograd. U Beogradu je predavao na Pedagoškoj akademiji a držao je predavanja i na Filozofskom fakultetu u Banjaluci.

Tubić je objavio više knjiga iz oblasti političke filozofije, etike, filozofske antropologije, socijalne i političke teorije i filozofije istorije. Vrlo je značajan njegov doprinos kao prevodioca bitnih filozofskih dela sa poljskog i engleskog jezika. Tubić je preveo najznačajnija dela Lešeka Kolakovskog, preveo je Robina Kolingvuda, Mariju Osovsku, Alfreda Ajera, Ričarda Evansa. Zajedno sa svojim rođakom filozofom Spasojem Ćuzulanom i filozofom Aleksom Buhom sačinjava grupu tri najveća prevodioca filozofskih dela u Republici Srpskoj, sva tri rođena u istočnoj Hercegovini.

Tubić je u profesorskoj karijeri bio član mnogih komisija za odbranu doktorata i član žirija za dodelu nagrada iz oblasti publicistike. Pored toga, Tubić je neretko objavljivao svoje članke, kritike i intervjue i u dnevnim i sedmičnim listovima i novinama kao što su Politika i NIN.

Bio je član Izdavačkog savjeta časopisa za književnost i kulturu „Nova Zora”.[3]

Od 1992. Tubić je živeo i radio u Beogradu i povremeno u Banjaluci. Preminuo je u Beogradu 30. jula 2018. godine.[1]

Bibliografija Riste Tubića[uredi | uredi izvor]

Filozofski rečnik i udžbenici[uredi | uredi izvor]

  • „Enciklopedijski rječnik marksističkih pojmova”, Sarajevo, (1974).
  • „Britanska filozofija morala”, Hrestomatija etičkih tekstova, „Etos”, Sarajevo, (1978).

Filozofske studije[uredi | uredi izvor]

  • „Književnost i istorija”, Beograd, (2003).
  • „Ogledi iz moralne i političke filozofije”, Glas srpski, (2003).
  • „Arijadna bez konca”, Književna zadruga, (2004).
  • „Uloga zla u istoriji”, Narodna knjiga, Alfa, Beograd, (2005).
  • „Na obalama Heraklitove rijeke”, Banja Luka, (2005).
  • „U lavirintu stihije savremenog sveta”, Svet knjige (edicija „Osvetljenja”), Beograd (2011).
  • „Kamen preko svega”, „Plato”, Beograd, (2012).

Prevodena filozofska djela[uredi | uredi izvor]

Spisak djela koja je preveo Risto Tubić sa engleskog i poljskog jezika:

  • Marija Osovska: „Psihologija morala”, (prevod sa poljskog) (1971).
  • Lešek Kolakovski: „Filozfija pozitivizma”, (prevod sa poljskog) (1972).
  • Robin G. Kolingvud: „Ideja istorije”, (prevod sa engleskog) (1986).
  • Lešek Kolakovski: „Glavni tokovi marksizma I-III”, (prevod sa poljskog) (1986).
  • Lešek Kolakovski: „Đavo u istoriji”, (1989).
  • Lešek Kolakovski: „Užas metafizike”, (prevod sa engleskog) (1992).
  • Lešek Kolakovski: „Filozofija Anrija Bergsona”, (prevod sa englskog)
  • Alfred Dž. Ajer: „Filozofija u XX vijeku”, (prevod sa engleskog)
  • Lešek Kolakovski: „Bog nam nije ništa dužan”, (prevod sa engleskog)
  • Ričard Evans: „U odbranu istorije”, Srpska književna zadruga, Beograd (2007) (prevod sa engleskog)
  • G. Grejam: „Lik prošlosti”, (prevod sa engleskog)
  • N. Belof: „Jedan rat koji se mogao izbeći”, (prevod sa engleskog)
  • Erik E. Hobsbaum: „Globalizacija, demokratija i terorizam”, (prevod sa engleskog)

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950—2010), Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010, str. 72—73.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ „Risto Tubić”. Svet knjige. Arhivirano iz originala 05. 03. 2016. g. Pristupljeno 21. 12. 2011. 
  2. ^ „Svet je carstvo anarhije”. Politika. 16. 8. 2011. Pristupljeno 21. 12. 2011. 
  3. ^ „Izdavački savjet”. Nova Zora. 2010. Pristupljeno 21. 12. 2011. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]