Romi u Ukrajini

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Romi u Ukrajini
Ukupna populacija
47 587 (popis stanovništva 2001, doduše procenjuje se da ta brojka premašuje 400 000)[1]
Regioni sa značajnom populacijom
Zakarpatska oblast i Odesa
Jezici
Ukrajinski, pararomski
Religija
pravoslavlje, islam
Srodne etničke grupe
Romi

Prisustvo romske manjine u Ukrajini prvi put je dokumentovano početkom 15. veka.[2] Romi su zadržali svoje društvene organizacije i običaje, izbegavajući pripadnike drugih etničkih grupa često kao reakciju na antiromske stavove i progon. Oni su usvojili jezik i veru dominantnog društva, budući da su pravoslavci u većem delu Ukrajine, katolici u zapadnoj Ukrajini i zakarpatskoj oblasti i muslimani na Krimu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Genetski nalazi iz 2012. sugerišu da Romi potiču iz severozapadne Indije i da su migrirali kao grupa. Prema toj studiji iz 2012. godine, preci sadašnjih plemena severne Indije, koje se tradicionalno nazivaju zajedničkim imenom Doma, su verovatne populacije predaka modernih evropskih Roma.[3]

Tokom invazije na Ukrajinu 2022. godine, Romi su patili jer im je često nedostatak dokumentacije o civilnom statusu onemogućavao pristup humanitarnoj pomoći. Nekoliko izvora navodi da se izbeglicama odbija pristup evropskim zemljama. Agencija EU za osnovna prava pozvala je na posebnu pažnju Romima koji traže utočište.[4]

Neobrazovanje i nedostupnost obrazovanja romskih devojčica je gore nego ikad nakon ratnih poremećaja u obrazovnom sistemu. Romi iz Ukrajine se takođe bore protiv ruskih vojnika u Ljubimovki u Hersonskoj oblasti. Uprkos tome što su bili deo marginalizovane manjine, stotine Roma su se dobrovoljno prijavile da se bore za ukrajinsku vojsku.[5] [6]

Romi su raštrkani širom Ukrajine, ali njihova najveća koncentracija je u Zakarpatskoj oblasti. Polovina živi u gradovima. Čak 35% romski smatra svojim maternjim jezikom. Materijalna kultura se nije razlikovala od dominantnog društva osim po načinu oblačenja. Imaju bogatu narodnu tradiciju. Romske teme se mogu naći u ukrajinskoj književnosti.

Etničke grupe[uredi | uredi izvor]

  • Krimi - pomešani sa krimskim Tatarima. Dalje podgrupe su Audži, Gurbeti , Mukani i drugi. Tokom Drugog svetskog rata nacisti su ubili 800 Romau Simferopolju. Nakon nacističke okupacije, Staljin je naredio da se svi krimski Tatari i krimski Romi deportuju u Centralnu Aziju kao „specijalni naseljenici“ 1944. godine, dodatno razarajući njihovu zajednicu.
  • Karpatski Romi - najveći broj Roma je u gradu Mukačevu (1,4%), u Vinogradivu (0,8%), Beregovu (4,1%) i Užgorodu (4,1%).
  • Ruska Romi (severni Romi)
  • Servitka Romi (južni i centralni deo Ukrajine, došli iz Srbije)
  • Lovari (centralna Ukrajina)
  • Kelmiš Romi (grad Bela Crkva)

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „THE OPINION OF THE INITIATIVE GROUP «ROMA OF UKRAINE»” (PDF). Pristupljeno 1. 4. 2024. 
  2. ^ Kubijovyc, Volodymyr (15. 12. 1988). Encyclopedia of Ukraine: Volume II: G-K (na jeziku: engleski). University of Toronto Press. ISBN 978-1-4426-5118-0. 
  3. ^ Rai, Niraj; Chaubey, Gyaneshwer; Tamang, Rakesh; Pathak, Ajai Kumar; Singh, Vipin Kumar; Karmin, Monika; Singh, Manvendra; Rani, Deepa Selvi; Anugula, Sharath; Yadav, Brijesh Kumar; Singh, Ashish; Srinivasagan, Ramkumar; Yadav, Anita; Kashyap, Manju; Narvariya, Sapna; Reddy, Alla G.; Driem, George van; Underhill, Peter A.; Villems, Richard; Kivisild, Toomas; Singh, Lalji; Thangaraj, Kumarasamy (28. 11. 2012). The Phylogeography of Y-Chromosome Haplogroup H1a1a-M82 Reveals the Likely Indian Origin of the European Romani Populations (na jeziku: engleski). str. e48477. 
  4. ^ „Ensure equal treatment for Roma fleeing Ukraine”. European Union Agency for Fundamental Rights (na jeziku: holandski). 1. 4. 2022. Pristupljeno 1. 4. 2024. 
  5. ^ „Braća po oružju: Zbog pomoći protiv ruske agresije mijenja se stav Ukrajinaca prema Romima”. www.klix.ba (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 1. 4. 2024. 
  6. ^ „Almost 200 pro-Roma and Romani organizations worldwide condemn Russia's war on Ukraine, call for it to end and for the human rights of all refugees to be upheld”. Romea.cz - Everything about Roma in one place (na jeziku: češki). 8. 3. 2022. Pristupljeno 1. 4. 2024.