Ruska kuhinja
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3f/%D0%9E%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%88%D0%BA%D0%B0_Okroshka_05.jpg/220px-%D0%9E%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%88%D0%BA%D0%B0_Okroshka_05.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/83/Russkij-Borschtsch.jpg/220px-Russkij-Borschtsch.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/31/%D0%93%D1%80%D0%B5%D1%87%D0%BD%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%8F_%D0%BA%D0%B0%D1%88%D0%B0_%D1%81_%D0%BC%D0%BE%D0%BB%D0%BE%D0%BA%D0%BE%D0%BC.jpg/220px-%D0%93%D1%80%D0%B5%D1%87%D0%BD%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D1%8F_%D0%BA%D0%B0%D1%88%D0%B0_%D1%81_%D0%BC%D0%BE%D0%BB%D0%BE%D0%BA%D0%BE%D0%BC.jpg)
Ruska kuhinja je usko vezana za velike društvene promene kroz istoriju ruskog naroda, koje su u Rusiji je ostavila svoj trag. Mnogobrojni narodi koji su činili Rusiju unosili su svoje ideje. Nekada se ruska kuhinja razvijala u tesnoj vezi sa stranim kuhinjama dok je nekada nastajala u potpunoj izolaciji od njih. Dugo je za tradicionalnu rusku kuhinju bila zabrana konzumiranja teletine i konjetine. Teletina se danas koristi u ruskoj kuhinji dok se konjetina koristi ograničeno i to uglavnom u oblastima gde Rusi žive zajedno sa drugim narodima Rusije koji po tradiciji jedu konjetinu.
Razvoj kuhinje[uredi | uredi izvor]
Žitarice i povrće prestavljali su osnovu ishrane većine stanovništva. Od njih su se nekada pripremala usoljena jela, supe, kaše, hleb i pecivo. Običaji pridržavanja posta znatno su uticali na kuhinju, tako da se ona nekada delila na skromnu i posnu. Hleb se pravio isključivo od raženog brašna, čistog, ili sa dodacima ječmenog dok je belo pšenično brašno služilo samo za pravljenje slatkiša takozvanog, slatkih kolača (belo pecivo u obliku pereka).
Prva poznata jela[uredi | uredi izvor]
- zobeno brašno je jedno od svakodnevnih jela, gde su se zrna zoba kuvala a potom mlela,
- Od testa raženog ili pšeničnog brašna pripremali su se pigoti koji su se pekli na masnoći ili u peći. Nadev uz pigote pripreman je od mesa, ribe, sira ili bobičastog voće u koji su se dodavala uglavnom rezanca, jaja ili gljive.
- pogača sa maslacem, mlekom i jajima[1]
- voćni sok koji se pravio od ražanog, graškovog i zobnog brašna. Kasnije sa pojavom krompirovog skroba počelo se i sa pripremom slatkog Kiseljeva.[2]
Supe[uredi | uredi izvor]
Među poznatim supama izdvaja se šči koja se pravi od kupusa ili kiselog zelja.
Mesna jela[uredi | uredi izvor]
- jela sa ribom su se pripremala na pari, riba je kuvana, pečena ili se punila različitim nadevima. Jela se takođe i kao usoljena, sušena na vazduhu ili ukiseljena.
- Kavijar je posebna poslastica naročito ukoliko je bila sveže zrnasta iz belog lososa. Kavijar se konzumira ne samo usoljen nego i kuvan u sirćetu i mleku od maka (badema).
- jela sa mesom se delila na divljač i meso domaćih životinja. Jelo se kuvano ili pečeno. Od domaćih životinja uglavnom se koristila ovčetina, govedina i živina, a meso divljači podrazumevalo je: jelene, sove, zečeve, patke, guske, labudove, kukavice i prepelice.
Poslastice[uredi | uredi izvor]
- Kisel - najstariji ruski desert, žele od suvog i bobičastog voća.
- Blini - ruske palačinke iz kvasnog testa sa pšeničnim i heljdinim brašnom.
- Gogol mogol - krem od žumanaca, konjaka, šećera, narandžinog likera i limunovog soka.
- Paška - tradicionalni uskrsnja poslastica od svežeg sira, pavlake, jaja, maslaca, korice limuna i narandži i usitnjenih badema.
- Šarlotka - torta s piškotima i mlečno-voćnom kremom.
Izvori[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Ruska reč
- Ruski sok zdravlja - Lisa
- Rusija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. april 2016)