Sigurd Krstaš
Sigurd I | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Sigurd Magnuson |
Datum rođenja | 1090. |
Mesto rođenja | Norveška |
Datum smrti | 26. mart 1130.39/40 god.) ( |
Mesto smrti | Oslo, Norveška |
Porodica | |
Supružnik | Malmfreda Kijevska |
Potomstvo | Kristina Sigurdsina, Magnus IV Norveški |
Roditelji | Magnus III Bosonogi Tora |
Dinastija | Lepokosi |
Kralj Norveške | |
Period | 1103. - 1130. |
Prethodnik | Magnus III Bosonogi |
Naslednik | Magnus IV Norveški Harald Gil |
Savladar | Ejstejn I Magnuson Ulav Magnuson |
Sigurd I Magnuson, poznat i kao Sigurd Krstaš (rođen oko 1090. - umro 1130) je bio kralj Norveške (1103-1130) i prvi evropski kralj koji je uzeo učešća u krstaškim ratovima. Bio je vođa Norveškog krstaškog rata.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je u Norveškoj oko 1090. godine. Bio je nelegitimni sin kralja Magnusa III Bosonogog (1093-1103) i Tore. Nasledio je presto sa svojom starijom i mlađom braćom, Ejstinom i Olafom Magnusonom, 1103. godine. Sigurd je širio uticaj hrišćanske crkve i gradio je manastire i crkve. Njegov brat Olaf je umro 1115. godine, kada je još uvek bio maloletan i nespreman za aktivnu vladavinu. Ejstin i Sigurd su vladali Norveškom do 1122. godine, kada je Ejstin umro, te je Sigurd ostao jedini kralj.
Sigurd je u istoriji ostao upamćen kao vođa Norveškog krstaškog rata (1107-1111). On je napustio domovinu sa 60 brodova u kojima je bilo 5000 krstaša. Preko Engleske, Francuske, Španije i Sicilije, Sigurd je stigao u Svetu zemlju, prethodno opljačkavši Balearska ostrva. U Palestini je Sigurd ostao dp 1110. godine, srdačno primljen od strane jerusalimskog kralja Balduina I kome je pomogao u opsadi Sidona, nakon koje je formirano Gospodstvo Sidon. Preko Carigrada, gde je čitavu flotu poklonio vizantijskom caru Aleksiju I Komninu, Sigurd se vratio u Norvešku 1111. godine.